Vesna Bosanac rođena je 1949. godine u Subotici, po zanimanju je bila pedijatrica, a na čelo tadašnjeg Medicinskog centra Vukovar došla je u srpnju 1991. godine.

Tada se oformljuje ratna kirurgija te uređuje poluatomsko sklonište, što se ubrzo pokazalo opravdanim jer su prve granate neprijateljske JNA i pobunjenih Srba počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991., a 24. kolovoza bolnica je bila meta i avionskog napada.

Cijelo vrijeme okupacije Bosanac upravljala je bolnicom u iznimno teškim uvjetima. Od 1040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata, do kraja rata u bolnici je ostalo svega 350 zaposlenika.

U tri mjeseca obrane Vukovara u bolnici je liječeno oko 4000 ranjenika, a pod teškim uvjetima izvedeno je oko 2250 operacija.

Na bolnicu je na dan padalo od 70 do 80 granata, a bilo je dana kada je na nju palo i do 700 projektila.

Kroz cijelo vrijeme agresije Vesna Bosanac ostala je u bolnici gdje je dočekala i slom obrane Vukovara nakon kojega je, po ulasku neprijatelja u grad, iz bolnice odveden 261 ranjenik, civil i medicinski djelatnik, od kojih je 200 ubijeno na Ovčari, dok se za 61 osobom još uvijek traga.

O tom zločinu svjedočila je 2008. pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu, u postupku protiv Vojislava Šešelja, a bila je svjedokinja i u haškom suđenju Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku tzv. Republike Srpske Krajine, 2013. godine.

Kao svjedokinja optužbe govorila je o višemjesečnoj opsadi Vukovara 1991. i teškom razaranju grada te zločinima nad zarobljenicima.

Tijekom agresije na Vukovar svakodnevno je slala apele raznim nacionalnim i međunarodnim institucijama za pomoć vukovarskoj bolnici, ranjenicima i civilima koji su u bolnici našli posljednje utočište, a posljednji je poslala na sam dan sloma obrane grada 18. studenoga 1991.

Vesna Bosanac odvedena je zatočeništvo i tri tjedna provela u zatvoru u Sremskoj Mitrovici te još dva dana u Beogradu, prije nego je razmijenjena. U Zagreb je stigla u prosincu 1991. godine.

Nakon rata kao ravnateljica Opće županijske bolnice Vukovara aktivno sudjeluje u obnovi teško stradale bolnice koja je najvećim dijelom završena 2011. s ulaganjem od 200 milijuna kuna.

Za velike zasluge 2002. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, a 2001. primila je Povelju Republike Hrvatske u ime Opće županijske bolnice Vukovar od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.

Udruga branitelja Podravke u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskoga rata dodijelila je dr. Vesni Bosanac i Općoj bolnici Vukovar Veliku zlatnu plaketu 2021. za sve što su učinili za dobrobit Hrvatske.

Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata RH od dr. Bosanac je oprostila na Facebooku.

'U jutarnjim satima svijet je nakon duge i teške bolesti napustila heroina Domovinskog rata doktorica Vesna Bosanac.

Doktorica Bosanac bila je ratna i poslijeratna ravnateljica vukovarske bolnice. Na čelo Medicinskog centra Vukovar i Ratne bolnice Vukovar postavljena je 24. srpnja 1991. godine. Ono što se dogodilo te jeseni nitko nije očekivao, a ravnateljica je tada bila žena na odgovornoj, ali i hrabroj funkciji.

Tih mjeseci u granatiranoj bolnici bez hrane i lijekova liječeno je i operirano na tisuće ranjenika. Doktorica Bosanac s brojnim djelatnicima nije napuštala bolnicu do pada grada, a onda je završila u zatočeništvu. Tri tjedna provela je u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, još dva dana u Beogradu, prije nego je razmijenjena i prije nego je stigla u Zagreb u prosincu 1991.

Odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, primila je 'Povelju Republike Hrvatske' u ime Opće županijske bolnice Vukovar od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, a Udruga branitelja Podravke u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata dodijelila joj je Veliku zlatnu plaketu za sve što je učinila za dobrobit Hrvatske', napisali su iz udruge na Facebooku.