HAŠKI SUD

Presuda bosanskoj šestorki očekuje se za gotovo godinu dana

15.09.2011 u 17:00

Bionic
Reading

Prvostupanjsku haašku presudu bivšim političkim i vojnim čelnicima Herceg-Bosne branitelji u tom predmetu ne očekuju prije lipnja sljedeće godine, kaže Nika Pinter, braniteljica generala Slobodana Praljka koji je zajedno s pet bivših čelnika samoproglašene HR Herceg-Bosne u haškome pritvoru sedam i pol godina

Haško tužiteljstvo bivše čelnike samoproglašene HR Herceg-Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića i zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića te načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, optužuje za zločine počinjene u sklopu udruženoga zločinačkog pothvata, predvođenog bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja 'velike Hrvatske'.

Završne riječi održane su prije šest mjeseci, u ožujku ove godine, i tada su tužitelji zatražili da ih se proglasi krivima te su za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za Ćorića 35, a za Pušića 25 godina zatvora, a obrane su zatražile njihovo oslobađanje.

Predmet protiv šestorke jedan je od najkompleksnijih pred Haškim sudom i samo je dokaznih predmeta oko deset tisuća.

Predsjednik Haškoga suda Patrick Robinson u svojim izvješćima Vijeću sigurnosti UN-a već nekoliko puta upozorio je na kašnjenja s presudama zbog odljeva kvalificiranog osoblja koje s približavanjem kraja rada Haškoga suda traži nove poslove.

Šestorica bosanskih Hrvata dobrovoljno su se predala 5. travnja 2004. i od tada su u pritvoru.

Suđenje je počelo u travnju 2006. i pretvorilo se u jedno od najduljih suđenja pred Haškim sudom, a u ožujku ove godine održane su završne riječi.

Trojica optuženih - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić i zapovjednik Glavnog stožera HVO-a general Milivoj Petković tada su se odlučili i osobno obratiti sudskom vijeću i izrazili su žaljenje zbog žrtava i uvjerenost da nisu krivi za zločine koji su počinjeni.