Dokaže li se na predstojećem haškom suđenju bivšem ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću da je vlast u Beogradu kontaktirala s njim u vrijeme kada je počinjen genocid u Srebrenici, bila bi to osnova za reviziju postupka koji je Bosna i Hercegovina vodila protiv Srbije pred drugim haškim sudom - Međunarodnim sudom pravde (ICJ) - podnoseći tužbu za povredu konvencije o genocidu, ocijenio je zastupnik BiH pred ICJ-jem Sakib Softić
'Sada je dovoljno da postoji presuda u 'slučaju Mladić' u kojemu se u nekoliko rečenica navodi da su u Beogradu znali što Mladić namjerava učiniti (u Srebrenici) ili što se uopće zbiva', izjavio je Softić, kako ga u utorak citira Dnevni avaz.
Ukoliko bi Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) potvrdio da su u Beogradu znali da će Mladić počiniti genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, bio bi to ključni temelj za obnovu postupka pred ICJ-jem, pojasnio je Softić.
Odlučujući o tužbi BiH protiv bivše SR Jugoslavije, odnosno Srbije kao njene pravne sljednice, ICJ je u veljači 2007. godine donio presudu u kojoj je odbacio odgovornost Srbije za genocid, no potvrdio je da su snage bosanskih Srba počinile genocid u Srebrenici uz logističku potporu vojnih snaga SRJ te da je Beograd obavezan sudjelovati u privođenju osoba umiješanih u te zločine.
Softić drži da je problem u dokazivanju umiješanosti Srbije u genocid u Srebrenici bio to što optužba nije mogla doći do stenograma telefonskih razgovora vođenih između Mladića i Slobodana Miloševića u vrijeme pada Srebrenice. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju raspolagao je tim stenogramima koje im je dostavio službeni Beograd, no nisu ga dali Međunarodnom sudu pravde jer je takav dogovor s Beogradom postigla bivša haška tužiteljica Carla del Ponte
Prema pravilima ICJ-ja, BiH može podnijeti zahtjev za reviziju presude, odnosno obnovu postupka protiv bivše SRJ u razdoblju od deset godina od donošenja presude.
Uvjet za to je osiguranje novih dokaza koji bi poduprli tužbu.
Ukoliko bi se pokušala obnova postupka, za to bi bila potrebna i odluka Predsjedništva BiH, no nije vjerojatno da bi suglasnost za to dao srpski član tog tijela Nebojša Radmanović