S Vladimirom Matijanićem razgovarali smo na simboličnoj lokaciji, na terasi hotela Radisson Blu u Splitu s koje se otvara direktan pogled na Bračku ulicu i nekadašnju kuću splitskog poduzetnika i gradonačelnika Željka Keruma. U toj kući sada živi njegova bivša supruga i knjiga počinje upravo pričom o Bračkoj ulici, neuređenoj prometnici koja je godinama čekala svoj red i sve je bilo pripremljeno za dovršenje. Kada je Kerum stupio na gradonačelničko mjesto, samo je trebalo realizirati planirano.

Sada, 26 mjeseci kasnije, ta ulica je još neuređena, a s obzirom na njegovu rastavu, za njegovog mandata to se vjerojatno neće ni dogoditi. Taj detalj je zapravo i simbolična paradigma događanja u Splitu posljednjih dvadeset godina koje Matijanić obrađuje.

Iako se u medijima ovih dana tvrdi da je knjiga 'Kerum i propadanje Splita' biografija splitskog gradonačelnika, što je zapravo tema knjige, Kerum ili Split?
Tema knjige u prvom je redu Split. Željko Kerum je metafora i on zapravo određuje današnji Split. U knjizi su isprepletene njegova biografija, biznis, licemjerje i bahatost, ali i lokalna i državna politika od ranih devedesetih do danas i on je produkt tranzicije. Moram naglasiti da je pisanje o Kerumu nezahvalno utoliko što nisam znao kada treba stati. Obuhvatio sam vrijeme od ranih devedesetih do skandaloznih izjava iz gradske uprave nakon gay pridea. To pisanje moglo bi se nastaviti i danas jer on nastavlja skandalima.

Što je ključna činjenica i pitanje na koje ste pokušali odgovoriti u knjizi?
U knjizi koja je priča o Splitu posljednjih dvadeset godina nije ključno pitanje kako će završiti Kerumova vladavina na poziciji gradonačelnika, već što će biti nakon toga i u kakvom će stanju biti grad. On je uključen u sve značajne stvari u gradu i rezultati tog mandata uvelike će odrediti budućnost Splita.

U kojem je trenutku Željko Kerum postao velika priča koju vrijedi ukoričiti?
Željko Kerum kao poduzetnik postaje velika priča u trenutku kada počinje koristiti javne resurse, dakle resurse svih nas za spas svoje tvrtke i poslovne karijere. To je trenutak kada ulazi u politiku i postaje gradonačelnik.

Kako ste prikupljali građu za knjigu?
Kombiniranim metodama, razgovorima s raznim ljudima koji su devedesetih i kasnije bili akteri ili su dobro informirani o Željku Kerumu i tadašnjoj situaciji u gradu. Pritom sam bio neugodno iznenađen nekooperativnim ponašanjem državnih institucija koje su mi uskratile pravo na informacije. Pravo na informaciju je floskula i nema uporište u realnosti. To važi za sudove, Zavod za zapošljavanje, Mirovinsko, Finu i gradske institucije. Jedno od saznanja je i podatak da nitko u zemlji ne vodi evidenciju o tome koliko je u pojedinim tvrtkama stalno zaposlenih, a koliko na privremenim ugovorima. Grad Split mi je odbio dati podatke o tome koliko trenutno tvrtke u vlasništvu Željka Keruma duguju Gradu, primjerice, koliko je tvrtka Koteks dugovala gradu u trenutku kada je Kerum postao gradonačelnik. Koliki je to bio iznos, pročitajte u mojoj knjizi, ha-ha-ha. Isto tako, saznao sam da u Kerumovim tvrtkama ne postoje sindikati.

Jeste li pokušavali razgovarati sa Željko Kerumom?
On je odbio suradnju na projektu.

Kakav je njegov odnos s Crkvom i lokalnim klerom?
On njeguje paradno kršćanstvo. Crkva u Splitu je devedesetih i kasnije rasla zajedno s Kerumom, a, naravno, i poslovi su im se ispreplitali. Priča o propadanju Splita je i priča o rastu crkve u gradu i gradnji 'duhovnog prstena', sedamnaest crkvi u rubnim naseljima grada. A vidimo da su međusobni odnosi i sada skladni.

Što očekujete od izdanja ove knjige?
Ništa posebno, ovo je moja osobna reakcija na pojavu kojoj svjedočimo posljednjih godina, a ja je zovem 'pranje biografije'. Sada se više ne peru novci, već biografije i pomno se skrivaju tragovi prvog zarađenog milijuna, dobitnici tranzicije u Hrvatskoj redizajniraju svoje životopise i prezentiraju se kao ugledni poduzetnici. A ova knjiga ponajviše je priča o Splitu u tranziciji u kojoj je Kerum nezaobilazni protagonist.