Riječ je o rezoluciji u izradi koje je sudjelovala i Hrvatska, koja je i njezin supokrovitelj, a njome se sjedinjuju brojne dosadašnje rezolucije o zaštiti civila u oružanim sukobima, donesene u Vijeću sigurnosti.

Tematska sjednica Vijeća sigurnosti UN-a održava se na ministarskoj razini, pod predsjedanjem austrijskog ministra vanjskih poslova Michaela Spindeleggera, a Hrvatsku predstavlja ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.

Današnjom raspravom obilježava se 10. obljetnica angažiranja Vijeća sigurnosti UN-a za jačanje zaštite civila u oružanim sukobima, koja je rezolucijom toga vijeća iz 1999. postala dijelom mandata mirovnih snaga UN-a u Sierra Leoneu, a kasnije i svih drugih mirovnih misija.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u govoru na sjednici istaknuo je da je 10-godišnje zauzimanje Vijeća sigurnosti 'podiglo opću svijest o važnosti zaštite civila u oružanim sukobima' i unaprijedilo misiju UN-a u ublaživanju ljudskog stradanja od ratnih užasa.

Založio se za akciju Vijeća sigurnosti u jačanju odgovornosti strana u sukobu za poštivanje međunarodnoga humanitarnog prava, za stalnije angažiranje s nedržavnim naoružanim skupinama, učinkovitiji mandat mirovnih snaga UN-a u zaštiti civila, te za bolji i sigurniji pristup humanitarnih djelatnika civilima koji trebaju pomoć.

Glavni tajnik UN-a pozvao je i na 'stalnost i upornost' u procesuiranju odgovornih za ratne zločine i kršenje međunarodnoga humanitarnog prava. Austrijski ministar Spindelegger kazao je da 'međunarodna zajednica mora činiti više u situacijama kad je ugrožena sigurnost civila'.

'Nijedan sukob ne opravdava kršenje međunarodnoga humanitarnog prava, uskratu pristupa humanitarnih radnika civilima u potrebi, niti nekažnjivost za one koji su počinili teške zločine protiv civila', naglasio je Spindelegger. Pozvao je Vijeće da iskoristi sva raspoloživa sredstva kako bi se pojačala zaštita civila u ratovima.

Hrvatski ministar Jandroković kazao je kako zločini protiv civila u suvremenim oružanim sukobima - ubojstva, protjerivanja, silovanja i etničko čišćenje - nisu samo posljedica rata, već 'metoda i sredstvo njegova vođenja'.

Govoreći o iskustvima Hrvatske iz Domovinskog rata, po kojem je 'većina zločina počinjena prije dolaska međunarodnih mirovnih snaga', Jandroković je izrazio potporu "jačanju odlučnosti međunarodne zajednice da brzo i odlučno reagira" kako bi se umanjila prijetnja civilima.
Jandroković je također govorio o stradanjima hrvatskih civila u ratu, o tome kako je Hrvatska bila preplavljena s 850.000 izbjeglica, te istaknuo problem stradanja civila nakon ratova od zaostalih mina.

Hrvatski je ministar upozorio i na važnost individualiziranja krivnje i procesuiranja odgovornih za ratne zločine kao 'vrijedna alata za borbu protiv nekažnjivosti', koja potkopava izglede za pomirbu i trajan mir.

U tom je kontekstu istaknuo kako je Vijeće sigurnosti UN-a osnivanjam ad hoc sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu 'okrenulo novu stranicu u međunarodnom pravu', što je vodilo uspostavi Međunarodnog kazenog suda (ICC).

Također je upozorio da napredak u izradi normativnog okvira za zaštitu civila u ratovima, ne prati toliko i poboljšanje stanja za civile na terenu, te istaknuo kako Hrvatska vjeruje da će nova rezolucija omogućiti poboljšanja na dobrobit civila zahvaćenih oružanim sukobima.

Osim sudjelovanja na sjednici Vijeća siguirnosti UN-a ministar Jandroković održao je i bilateralni sastanak s austrijskim ministrom Michaelom Spindeleggerom, a sastat će se i s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom.