Vladajuća koalicija, sastavljena od SPD-a, Zelenih i liberala FDP-a, kojima se pridružio konzervativni oporbeni CDU-CSU, s rijetkom jednoglasnošću će ovu rezoluciju usvojiti u srijedu u Bundestagu, donjem domu parlamenta.

"Sve njemačke demokratske parlamentarne stranke složile su se oko važne zajedničke rezolucije o gladomoru", odmah je reagirao na Twitteru šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba, izrazivši "zahvalnost što je izražena počast ukrajinskom narodu".

Godine 1932. i 1933. približno 3,5 milijuna Ukrajinaca bili su žrtve gladomora, istrebljenja izgladnjivanjem, koji je počinio staljinistički režim.

Usjevi su im konfiscirani u ime kolektivizacije zemlje.

Ova glad je "na popisu neljudskih zločina koje su počinili totalitarni sustavi koji su uzrokovali milijune ljudskih žrtava u Europi, osobito u prvoj polovici 20. stoljeća", osuđuje se u nacrtu rezolucije koja će biti usvojena u srijedu.

Ovaj je zločin "dio naše zajedničke povijesti kao Europljana". "Cijela Ukrajina je bila pogođena glađu i represijom, ne samo njezine regije u kojima se uzgajalo žito", naglašava se u nacrtu rezolucije.

"Iz sadašnje perspektive, dakle, očito je da se radi o genocidu na povijesnoj i političkoj razini", dodaje se.

Sam papa Franjo je 23. studenoga spomenuo ovaj zločin i upotrijebio izraz “genocid”.

“Molimo za žrtve tog genocida i za tolike Ukrajince, djecu, žene i starce, bebe, koji danas trpe mučeništvo agresije”, poručio je Papa.

Njemački kancelar Olaf Scholz i njegova šefica diplomacije, ekologinja Annalena Baerbock, također su rekli da podržavaju ovu kvalifikaciju.

Ukrajina je godinama vodila kampanju da se gladomor prizna kao genocid.

Rumunjski parlament usvojio je u srijedu tekst u kojem se gladomor opisuje kao "zločin protiv čovječnosti".

Irski Senat donio je u četvrtak rezoluciju kojom se kvalificira kao "genocid nad ukrajinskim narodom".

Rusija kategorički odbija takvu klasifikaciju.