Od kraja prošle godine zemlje Europske unije suočavaju se s ozbiljnim problemima u nabavi određenih važnih lijekova. Većina te probleme sada već osjeća kao nestašicu.

U istraživanju provedenom u 29 europskih zemalja, uključujući članice EU-a, ali i zemlje poput Turske, Kosova, Norveške i Sjeverne Makedonije, gotovo četvrtina ih je prijavila nedostatak više od 600 lijekova, a 20 posto prijavilo je nedostatak od 200 do 300 lijekova. U tri četvrtine zemalja nestašica je veća ove zime nego prije godinu dana, a u četiri zemlje povezana je sa smrtnim slučajevima. To je opća slika stanja što se tiče lijekova u Europi, potkrijepljena podacima regulatora, piše Politico.eu.

Belgijske vlasti objavile su da im nedostaje gotovo 300 lijekova. U Njemačkoj ih fali 408, a u Austriji se više od 600 lijekova trenutačno ne može kupiti u ljekarnama. Talijanski je popis još duži i uključuje više od 3000 lijekova, iako su mnogi od njih različiti oblici istog lijeka. Na lageru nema antibiotika - posebice amoksicilina, koji se koristi za liječenje respiratornih infekcija. Teško se nabavljaju i sirup protiv kašlja, paracetamol za djecu i lijekovi za krvni tlak.

Zašto se ovo događa? Riječ je o mješavini faktora na koje su utjecale povećana potražnja i smanjena ponuda.

Sezonske infekcije - prije svega gripa i respiratorni sincicijski virus (RSV) - počele su rano ove sezone i snažnije su nego inače. Također se dogodilo neočekivano visok broj oboljelih od bolesti grla, beta-hemolitičkog streptokoka A, kod djece. Stručnjaci smatraju da je neuobičajeno visoka razina aktivnosti bolesti povezana sa slabijim imunološkim sustavima jer mnogi dugo nisu bili izloženi takozvanoj juhi od klica u svakodnevnom životu zbog karantene koja je uvedena kako bismo se obranili od covida. Ova teška zima, nakon nekoliko mirnih godina (izuzev covida) zatekla je farmaceutske proizvođače nespremne.

Inflacija i energetska kriza također opterećuju farmaceutske tvrtke, utječući na ponudu.

Prošle godine je Centrient Pharmaceuticals, nizozemski proizvođač aktivnih farmaceutskih sastojaka, objavio da su im proizvodni kapaciteti za četvrtinu manji nego 2021. godine zbog visokih troškova energije. U prosincu je InnoGenerics, još jednog nizozemskog proizvođača, spasila vlada nakon što je proglasio bankrot.

Prema Sandozu, jednom od najvećih proizvođača na europskom tržištu generičkih lijekova, posebno je 'zategnuta situacija s opskrbom'. Glasnogovornik tvrtke je za Politico.eu rekao da problem uključuje nedostatak sirovina i ograničenja proizvodnih kapaciteta. Dodali su da Sandoz trenutno može zadovoljiti potražnju, ali se 'suočava s izazovima'.

Kako vlade reagiraju? Neke zemlje koče izvoz da bi zaštitile domaće zalihe. U studenom je grčko regulatorno tijelo za lijekove proširilo popis onih čija je preprodaja drugim zemljama zabranjena. Rumunjska je privremeno zaustavila izvoz određenih antibiotika i lijekova protiv bolova za djecu. Belgija je prošli tjedan objavila dekret koji vlastima dopušta zaustavljanje izvoza u slučaju krize.

Ova zamrzavanja mogu imati popratne učinke. Stoga europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides od grčkog ministra zdravstva Thanosa Plevrisa traži da uzme u obzir učinke zabrane na treće zemlje.

'Države članice moraju se suzdržati od poduzimanja nacionalnih mjera koje bi mogle utjecati na unutarnje tržište EU-a jer na taj način sprečavaju pristup lijekovima onima kojima su potrebni u drugim državama članicama', napisala je Kyriakides.

Njemačka vlada razmatra izmjenu zakona kako bi olakšala nabavu, a koji trenutno prisiljava zdravstvena osiguranja da kupuju lijekove tamo gdje su najjeftiniji. Na taj način opskrba je koncentrirana u rukama nekoliko cjenovno najkonkurentnijih proizvođača. Novim zakonom kupci bi kupovali lijekove od više dobavljača, uključujući one skuplje, kako bi opskrba bila pouzdanija. Nizozemska je nedavno uvela zakon koji od prodavača traži da šest tjedana čuvaju zalihe da bi premostili nestašice, a vlada u Švedskoj predlaže slična pravila.

Odbor predvođen regulatorom EU-a za lijekove, Europskom agencijom za lijekove (EMA), preporučio je labavljenje pravila kako bi se ljekarnama omogućilo pojedinačno izdavanje tableta ili doza lijekova, između ostalih mjera. U Njemačkoj je predsjednik njemačkog liječničkog zbora otišao toliko daleko da je pozvao na stvaranje neformalnih 'buvljaka' za lijekove, na kojima bi ljudi mogli dati svoje neiskorištene lijekove pacijentima kojima su potrebni. A u Francuskoj i Njemačkoj farmaceuti su počeli proizvoditi vlastite lijekove - iako je malo vjerojatno da će to popraviti situaciju, s obzirom na razmjere manjka.

Može li EU riješiti problem? U teoriji bi EU trebao biti spremniji za rješavanje krize u cijelom bloku. Nedavno je unaprijeđeno zakonodavstvo kako bismo se efikasnije nosili sa zdravstvenim prijetnjama, uključujući nedostatak lijekova. EMA je, osim toga, dobila proširene ovlasti za praćenje njihove nestašice. Uspostavljeno je i potpuno novo tijelo, Uprava za hitnu zdravstvenu pripravnost i odgovor (HERA), s ovlastima da izlazi na tržište i kupuje lijekove za cijeli blok.

No zasad se to ne događa. Da bi HERA mogla djelovati, najmanje četiri zemlje EU-a trebaju potpisati program nabave, ali nijedna država još nije zatražila aktiviranje ovog postupka, rekao je glasnogovornik EU-a za Politico.eu. To možda i nije iznenađujuće. Pokušaji koordiniranja kupnje jeftinijih nebrendiranih lijekova tijekom pandemije bili su toliko spori i birokratski da su zemlje uglavnom odustale od pokušaja, radije kupujući ih na otvorenom tržištu.

Radna skupina Europske agencije za lijekove osnovana zbog nestašice lijekova mogla bi odlučiti u četvrtak hoće li preporučiti Komisiji da to proglasi 'velikim događajem' - službenom oznakom koja bi pokrenula (ograničenu) akciju diljem EU-a. Upravljačka skupina EMA-e imala bi ovlasti zatražiti podatke o zalihama lijekova i proizvodnom kapacitetu od dobavljača te izdati preporuke o tome kako ublažiti nestašice.

Ali još se ne slažu svi u stavu da je stanje toliko loše.

Na pojavljivanju pred Odborom za zdravstvo Europskog parlamenta, glavna zdravstvena dužnosnica Komisije Sandra Gallina rekla je da želi 'pomalo odbaciti ideju da postoji velika nestašica' te da su alternativni lijekovi dostupni za korištenje.

Drugi vjeruju da će se situacija popraviti s vremenom. 'Mislim da će se to riješiti samo od sebe, ali sve ovisi o vrhuncu infekcija', rekao je Adrian van den Hoven, glavni direktor lobija za generičke lijekove Medicines for Europe.

'Ako smo dosegli vrhunac, opskrba će nas brzo sustići. Ako nismo, onda se ne radi o dobrom scenariju', zaključio je.