'Snijega, kiše i niskih temperatura dosta je već svima, no poljoprivrednicima, nema sumnje, najviše. Nitko od njih još ne može u polje, kasne pripremni radovi, sjetva pogotovo, stoka im je već predugo zatvorena u štalama i, kako najavljuju, nema šanse da ikakvi radovi krenu prije kraja travnja. Poplava je, dakako, još i više pogoršala stvar pa pesimističniji poljoprivrednici najavljuju, posljedično, nestašicu stočne hrane i hrane općenito, optimističniji kažu da će na kraju sve biti u redu. Agronomi su također zabrinuti, no istovremeno već i naviknuti na, kako to ističe dr.sc. Franjo Tomić, prof. emeritus s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 'našu vječnu borbu protiv vode, ili za nju', izvještava Novi list
'Situacija je stravična – sve je pod vodom, nismo započeli niti s pripremama za sjetvu, a kamoli sa sjetvom. Bit će nestašice hrane, to je sigurno', rekao je Novom listuMijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, ujedno poljoprivrednik iz Sisačko-moslavačke županije. Posebno je, napominje, zabrinut zbog stoke, prvenstveno krava dojilja, koje su u štale zbog hladnoće morale ući mjesec i pol dana prije nego što je uobičajeno, a iz njih će izići sa dva mjeseca zakašnjenja.
'To je dodatna cijela jedna zima u zatvorenom, bez ispaše! Krmiva i sijena nam nedostaje već dugo, no nitko, osim nas samih, za to ne mari. Stočne se hrane pripremilo za četiri, pet mjeseci ukupno, a da smo ovakvu godinu i mogli predvidjeti, opet se ne bi mogli opskrbiti s dovoljnim količinama, jer je lanjska godina bila sušna pa se i spremiti moglo 50 posto hrane od uobičajenog', napominje Latin, dodajući kako je Sisačko-moslavačka županija područje s najviše krava dojilja, što znači da će se tamo i posljedice najviše osjetiti.
Bit će manje mlijeka, a ono što bude, neće biti uobičajene kvalitete, potvrđuje ing. agronomije Mara Bogović, viša stručna savjetnica iz varaždinske poljoprivredne savjetodavne službe. Tu su županiju, tradicionalno 'povrtlarsku', kao uostalom i mnoge druge, pogodile poplave pa poljoprivredni radovi nisu niti započeli.
'Trebat će, nakon prestanka padalina, najmanje tjedan dana suhog vremena da se situacija vrati u normalu, i da se krene u pripremne radove i sjetvu. Sudeći prema meteorološkim prognozama, to znači da bi se s radovima moglo krenuti tek negdje krajem mjeseca', napominje agronomkinja. Uspoređujući ovu godinu s lanjskom, podsjeća kako su lani do kraja ožujka bili obavljeni već svi pripremni radovi, posađeni salata, zelje, krumpir. Ove godine, dakako, ništa od toga, jer je prevlažno, temperature su niske, i nije bilo smisla bilo što saditi. Sve će, zaključuje, kasniti mjesec dana, i uvjeti će uistinu u daljnjem razdoblju morati biti savršeni da se nadoknadi izgubljeno.
'Bilo je i prije ovakvih godina, recimo 1973., pa 1991. Mislim da se ne trebamo još jako zabrinjavati', ističe Antun Laslo, predsjednik Zajednice seljaka Slavonije i Baranje. Ipak, kako nabraja, bit će loše ostanu li jesenski usjevi pšenice i ječma duže pod vodom, dok proljetna sjetva šećerne repe nije niti krenula, a da je sve normalno, bila bi pri kraju, nakon čega bi se pripremala sjetva kukuruza, suncokreta i soje.
