Na Jadranu postoji samo jedan hotel s halal-certifikatom, a to je 'Baška' na Krku, za razliku od Zagreba gdje ih ima već nekoliko, među kojima je i Westin. Zbog činjenice da niti jedan hotel ni restoran u Dalmaciji nema istaknut halal-certifikat, omanski sultan za nedavna boravka svojom velebnom jahtom u Dubrovniku nije niti sišao s broda u luci Gruž. Zbog sličnih je razloga princeza Meryem iz Maroka, kako se pričalo, pobjegla iz hvarskog hotela, piše Slobodna Dalmacija
'I puno drugih ‘običnih’ muslimanskih turista traži upravo oznaku halala u restoranu, apartmanu ili hotelu, a oni koji osiguraju taj certifikat, mogu u budućem razdoblju računati na dobru zaradu', pojasnio je za SlobodnuAldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal-kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj.
Aldin je zapravo napravio čudo s halal-certifikatom, jer iako još uvijek nema puno turističkih objekata s tom oznakom, Hrvatska je već korak-dva ispred Europske unije u certificiranju halal-normi. No da bi neki restoran ili hotel dobio halal- certifikat i na taj način privukao goste iz muslimanskog svijeta, prije svega mora znati što uopće znači halal, što je u doslovnom prijevodu 'dozvoljeno', za razliku od haram, što znači 'zabranjeno', odnosno mešbuh, što hoće reći 'sumnjivo'.
Zbog toga je izradio projekt “Halal-turizma” koji se na Jadranu uglavnom odnosi na omogućavanje vjerskih obreda muslimanskim turistima u turističkim objektima i konzumiranje halal-hrane u restoranima, pripremane od vrste i tretmana namirnica utvrđenih šerijatskim principima.
Halal-certifikat razlikuje se u nekoliko kategorija, od prilagodbe kuhinje halalu (što je vrlo slično HACCP certifikatu) sa strogom odredbom zabrane bilo kakvih dodira s drugom hranom, preko potpunog izbacivanja svinjetine i alkohola iz objekta, do najrigoroznijeg oblika, koji određuje odvojene plaže ili bazene za muškarce i žene, prilagođen wellness (u kojem žene ne smije masirati muškarce i obrnuto).
'Halal ima značenja u jezičnom, vjerskom, kulturološkom, tradicijskom i zdravstvenom kontekstu, a karakteristike halal-proizvoda su u prehrambenim navikama prihvatljivim za sve životne dobi i za pripadnike drugih vjeroispovijesti, a ne samo muslimana. Zabranjen je alkohol, svinjetina, ali i žabe, puževi, magarci, zmije ili jela čije sirovine vuku takvo životinjsko podrijetlo. Kada neki restoran dobije certifikat, svi kuhari moraju proći edukaciju. U Hrvatskoj ima oko 250 dozvoljenih namirnica, među kojima je primjerice paški sir, bajadera, piletina cekin i druge. Halal-certifikatom čovjek zapravo zna što jede i to je osnovni smisao certificiranja koje mogu obaviti samo Islamske zajednice', ističe za Slobodnu Dugonjić.
Većina restorana i hotela može dobiti halal-certifikat kao alternativu koju gost može izabrati pored uobičajene ponude. Dogodi se često da gosti koji nisu muslimani naručuju halal, jer jednostavno žele jesti zdravije. Halal omogućuje i muslimanima da probaju hrvatska jela uvjereni da pri tom ne jedu zabranjene namirnice. Halal se može primijeniti i na organizaciju izleta, putovanja, na apartmane i sobe u kojima se može s nekoliko manjih preinaka i detalja omogućiti ispunjavanje vjerskih potreba gostiju...
