Siniša Hajdaš Dončić najavio je kako će mu prioriteti kao novom ministru pomorstva, prometa i veza biti željeznica i širokopojasni internet. O svemu će više moći reći tek nakon 18. travnja kad bi ga hrvatski Sabor trebao i potvrditi
'Žao mi je što ministar Komadina odlazi s ministarskog mjesta jer vjerujem da bi bio dobar ministar. Trudit ću da opravdam povjerenje premijera Milanovića koje mi je ukazano i ne bojim se novih izazova. Otvoreno ću voditi Ministarstvo, kao što sam otvoreno vodio i Krapinsko-zagorsku županiju. Prioriteti kao novom ministru bit će mi željeznica i širokopojasni internet, no o svemu ću vam više moći reći nakon 18. travnja kad bi me Sabor trebao i potvrditi', rekao je danas budući ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić prilikom svečanosti zabijanja posljednje cigle u svod peći u zagorskoj tvornici stakla Vetropack Straža u Humu na Sutli, investiciji vrijednoj 170 milijuna kuna, izvještava Večernji list
Dodao je kako je svjestan da je ušao u veliko, kompleksno i složeno ministarstvo no nada se da će biti uspješan.
'Odlazim za ministra, iako sam rekao da ću ostati župan. No, u životu postoje prekretnice, i upravo je ovo jedna takva prekretnica i iznenadan događaj. Kao novi ministar znam da je Zagorje dosad bilo zapostavljeno i prometno izolirano, no to ne znači da će Zagorje kada preuzmem svoju dužnost biti privilegirano. Hrvatska je naime mozaik regija. Želja mi je izgraditi sustav, a ne da se radi po 'babi i stričevima' i po poznanstvu', rekao je Siniša Hajdaš Dončić.
Na pitanje o teškoj i rijetkoj bolesti sarkoidozi, rekao je kako ju je prebolio, da svi nalazi sada pokazuje da je zdrav, živi zdravim načinom života, redovito vježba, tri puta dnevno pliva, u dobroj je fizičkoj kondiciji i osjeća se potpuno spremnim za novu funkciju.
Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy koja je bila i 'krsna kuma' novoj peći, rekla je kako se nada da će i Vetropack Straža njezinom Ministarstvu biti od velike pomoći u novim mjerama i zakonskim rješenjima pri sortiranju otpada. Naime, sada u Hrvatskoj manje od 50 posto stakla završava u reciklaži, a sve ostalo u legalnim ili divljim deponijima smeća, a cilj Ministarstva je da se dostigne Austrija koja reciklira čak 96 posto svog otpadnog stakla.
