Ekstremni vremenski uvjeti sve su češći, ozbiljniji i rasprostranjeniji, upozoravaju Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) i Europska komisija. Svaki pojedinac – od običnog građanina EU-a do donositelja odluka – trebao bi se pripremiti na posljedice novonastale klimatske situacije, kako u svom domu tako i u ostatku svijeta. U svrhu poticanja rasprave i osviještenosti o sve većem broju katastrofa i nastojanja potrebnih kako bismo se suočili s njima, Međunarodna federacija, dvanaest europskih nacionalnih društava Crvenog križa i Europska komisija pokrenuli su kampanju o važnosti priprema na katastrofe i jačanja otpornosti zajednice
U 42 dana, kampanja Međunarodne federacije i Europske komisije svakodnevno će putem društvenih mreža, blogova i usmenom predajom prikazivati priče pojedinaca otpornih na katastrofe.
'Disaster Resilience Journal/Dnevnik otpornosti na katastrofe' ispričat će nam kako se zajednice iz 24 različite zemlje pripremaju na katastrofe, npr. gradnjom sigurnijih kuća u Haitiju i na Filipinima, 'teraformiranjem' kako bi se spriječila erozija tla u Ruandi, vježbama evakuacije u Bangladešu i podizanjem povrtnjaka u mauritanijskoj pustinji.
Dnevnik će nam pokazati koliki su napredak učinili ljudi u ranjivim zajednicama uz pomoć društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca uz financijsku potporu Europske zajednice. Dnevnik je nastao kao suradnja Mikea Robbinsa iz Helios Design Labsa, dobitnika nagrade Peabody 2014. (A Short History of the High Rise) i redateljice dokumentarnih filmova Elaine Sheldon (Hollow Documentary).
Dnevnik otpornosti na katastrofe dostupan je na www.disaster-resilience.com Službeni početak kampanje je 22. rujna. Možete nam se pridružiti postavljanjem 'Disaster Resilience Journal-a' na svoje web stranice i pozvati posjetitelje da podijele svoje priče na www.disasterjournal.tumblr.com
'U posljednjih 20 godina katastrofe su odnijele 1,3 milijuna života i pogodile živote 4,4 milijardi ljudi, pritom stvarajući zastrašujuće gospodarske gubitke. Procjenjuje se da će nas do kraja 2030. na godišnjoj razini katastrofe stajati do 328 milijardi eura.'
'Katastrofe oduzimaju živote i ugrožavaju budućnost, čineći situaciju osiromašenih ljudi još gorom', rekla je Kristalina Georgieva, povjerenica EK-a za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i krizne situacije.
'Zahvaljujući solidarnosti europskih građana, pružamo potporu zajednicama u pripremi i prilagodbi prije, za vrijeme i poslije katastrofa u svrhu što bolje zaštite. Pripravnost spašava živote – ali je i ekonomski učinkovita: svaki euro uložen u mjere smanjenja rizika od katastrofa vraća se četiri do sedam puta.'
