Dolazi vrijeme kad se hrvatska turistička perjanica budi iz zimskog mrtvila. Po nepisanom pravilu, prvi pokušaj reanimacije zimi usnulog grada festa je Svetog Vlaha, drugi pokušaj uskrsni su blagdani, koji Dubrovniku ponovno vrate bilo, pa, medicinskim rječnikom rečeno, opet postane stabilan. Vrijeme je to kada padaju oznake 'Closed' ovješene u vrijeme mrtve turističke sezone, a vrata otvaraju svi restorani, hoteli, zlatarnice, suvenirnice
Prema predviđanjima dubrovačke turističke zajednice, u vrijeme Uskrsa u Dubrovniku će boraviti oko četiri tisuće turista. 'Teško je predvidjeti točnu brojku zbog last minute rezervacija', ističe Maja Milovčić iz TZ Dubrovnik te dodaje: 'Prošle godine smo predviđali oko tri tisuće turista, a na kraju ih je u gradu boravilo gotovo šest tisuća. Najveći broj gostiju tada je bukirao tjedan prije Uskrsa.' Dodaje da od hotelskih kuća dobivaju pozitivna očekivanja te da se neki nadaju i boljim rezultatima od lanjskih.
Iz hotelske grupacije Adriatic Luxury Hotels također ističu nastavljanje istih prodajnih trendova kao i prošle godine te prije svega pojačane last minute rezervacije, i to ne samo individualnih gostiju, već i kod turoperatora. Prema sadašnjim upitima i rezervacijama, najveći interes za dolazak tijekom uskrsnih blagdana pokazuju gosti sa španjolskog, britanskog, američkog i njemačkog tržišta.
Predsezona počinje ranije
Predsezona počinje ranije jer je Uskrs ranije nego lani. Tako će, ističe Milovčić, prvi čarteri i niskotarifne kompanije započeti s letovima već od 27.ožujka. Germanwings iz Koelna, AirLingus iz Dublina, Norwegian air iz Osla, Arlanda, Stavangera iz Varšave, Easy jet iz Liverpoola, samo su neke od tvrtki koja će širiti krila prema Dubrovniku, a već u travnju intenziviraju letove te neke započinju i s redovnim tjednim dolascima u Dubrovnik.
Dolasci većeg broja putnika s kružnih putovanja započinju s plovećim divom MSC Magnifica 19. ožujka, koji će u grad dovesti oko tri tisuće kruzerskih gostiju. Važno je spomenuti da je Hrvatska, uz Tursku, proglašena najboljom destinacijom za kruzere, a Dubrovnik, osim Venecije, najboljom mediteranskom lukom. U 2009. godini u grad pod Srđem uplovilo je 628 brodova na kružnim putovanjima sa 847 tisuća putnika. Još boljim rezultatima nadaju se u nadolazećoj sezoni.
Kako bi zabavila goste, Turistička zajednica Dubrovnika u suradnji s Gradom Dubrovnikom hotelijerima i ugostiteljima u ožujku organizira razna događanja. Na Festi od kamenica na Stradunu gosti će uživati u blagu iz Malostonskog zaljeva, na Gastro stolu ugostitelji, hotelske kuće i drugi komercijalni subjekti iznijet će svoje najbolje delicije u kojima će svi moći uživati po promotivnoj cijeni od desetak kuna. Tu je i projekt Uskrs u Primorju te Uskrsni sajam koji će krajem ožujka u Palači Sponza okupiti tridesetak obrtnika izlagača.
Gotovo sve hotelske kuće te ugostiteljski objekti trebali bi tijekom ožujka otvoriti svoja vrata. Mnogi će organizirati i posebne programe te će ponuditi gostima svoje usluge po posebnim uskrsnim cijenama.
Problemi u raju
U dubrovačkom kraju tako je počelo zahuktavanje za turističku sezonu 2010. U očekivanjima postoji doza strepnje, no zasad sve zrači pozitivom. Kakvi će se rezultati zbrajati na kraju sezone, tek predstoji vidjeti. Važnu ulogu, slažu se turistički stručnjaci, svakako igra dobro uigrana i snažna promocija kojoj razni dubrovački problemi i ne idu u prilog. Tako biser Jadrana od polovice prosinca prošle godine sjaji s povremenim prekidima.
Zbog požara u velikoj trafostanici Komolac tada je izgorjelo gotovo novo postrojenje, pa je cijelo dubrovačko područje ostalo u mraku. Sreća u nesreći je da se sve dogodilo u turistički mrtvoj sezoni, a ne u njezinoj špici. U tom bi slučaju, s ironijom kažu Dubrovčani, deseci tisuća gosta imali priliku doživjeti srednjovjekovni Dubrovnik u pravom smislu riječi. Od prosinca, elektromreža je nestabilna, pa je već postalo uobičajeno da zbog raznih kvarova dijelovi Dubrovnika svako malo ostaju bez struje. Nadležni tvrde da će 'do sezone mreža biti stabilna'. Dugoročno rješenje problema opskrbe Dubrovnika električnom energijom je gradnja trafostanica Srđ i Plat, no za provedbu toga projekta, koji je tek u fazi ishođenja građevinske dokumentacije, potrebno je tri godine i pola milijarde kuna.
Prometna izoliranost - dubrovački hendikep
Prometna izoliranost vječni je dubrovački hendikep. Grad pod Srđem isključivo je avio destinacija, a opće je poznato da se recesija dobrano o glavu obila upravo zračnom prometu i industriji koji u cijelome svijetu bilježe pad. Ipak najave novih letova u sezoni 2010. i interes aviokompanija za Dubrovnik ublažuju opći dojam.
Minus su i neobnovljeni hoteli koji bi osigurali dodatne tisuće ležajeva. Hotel Belvedere u samom gradu te niz hotela dubrovačke okolice još uvijek nakaradno zjape kao podsjetnici na ratna vremena. Stoga potencijalne stotine milijuna kuna zarade iz godine u godinu lete u vjetar.
Važno je spomenuti i dubrovačke cijene, koji su nemali broj puta razlog zbog kojeg turisti preskaču Dubrovnik na svojim „godišnji odmor kartama“ pa svoje putne torbe pakiraju za put u primjerice mnogo jeftiniju Tursku. Nije nepoznato kako visokokategornici u jeku sezone naglo spuštaju svoje cijene, a potom se hvale dobrom popunjenošću. Problem je i slab sadržaj koji se nudi gostima, posebice mladima željnima dobrog provoda. Sažeto u jednu rečenicu - Dubrovnik je lijep, ali dosadan. Sve zajedno upozoravaju stručnjaci Dubrovnik pretvara u tranzitnu destinaciju u kojoj se gost već sada zadržava nepunih pet dana.
Pucić Palace ne isplaćuje plaće
Općem dojmu ne pomažu ni nedavni štrajkovi. Primjerice, u luksuznom hotelu Pucić Palace čiji radnici još uvijek čekaju plaću iz studenog 2009. Drugi je primjer prosvjed izvođača i kooperanata pred hotelom Valamar Lacroma Resort, koji tvrde da im nije isplaćeno čak 65 milijuna kuna za obavljene radove na tom hotelu.
Sezona 2010: Ako bude kao lani, mi zadovoljni!
Bez obzira na probleme, svi se nadaju uspješnoj sezoni. U prva dva mjeseca 2010. ostvareno je ukupno 10.436 dolazaka te nešto više od 33 tisuće noćenja, ističe Maja Milovčić te dodaje: 'Rezultati su zasad na nivou prošle godine. Najviše je gostiju bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Japana, Velike Britanije, Italije, Francuske te SAD-a. S obzirom na niz promjena i prošlogodišnja iskustva, ističe Milovčić, i ove godine je također teško davati prognoze. Zaključuje samo riječima: 'Ako rezultati budu na nivou prošle godine, možemo biti zadovoljni.'
