U Bernu 1991. završava dvogodišnji studij menadžmenta. Jedan je od osnivača udruženja hrvatskih sveučilištaraca izvan domovine Almae Matris Alumni Croaticae, čiji je počasni predsjednik bio nobelovac Vladimir Prelog. Također je bio jedan od osnivača, uz fizičara Davora Pavunu, Croatian Swiss Business Consulta – nevladine udruge koja je imala zadaću povezivanja najvažnijih grana hrvatskog i švicarskog gospodarstva.

Nakon demokratskih promjena, 1991. godine, na poziv Franje Tuđmana vraća se u Hrvatsku na mjesto poslovodnog tajnika Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Potom je sudjelovao u koordinaciji humanitarne pomoći u Sanitetskom stožeru Hrvatske i Uredu za izbjeglice i prognanike Vlade. Bio je, po vlastitom priznanju, i član dviju delegacija Vlade (1991.), na čelu s tadašnjim ministrom zdravstva Andrijom Hebrangom, u humanitarnoj misiji u Švicarskoj.

'Izvorni sam hrvatski diplomat. Živio sam u Švicarskoj, a bio sam predsjednik Hrvatske kulturne zajednice. Zajednica je 1989. pozvala na jedno predavanje povjesničara Franju Tuđmana. Tada je on suprugu i mene vrlo interesantno uvjerio u isplativost povratka u Hrvatsku, iako tada još ništa nije bilo izvjesno', kazao je Grlić Radman u intervjuu za Berlinski magazin neposredno nakon preuzimanja dužnosti hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj u veljači 2018. godine. Tuđmanov poziv i riječi zapamtili su i doista su se odlučili vratiti u Hrvatsku nakon prvih demokratskih izbora, a koja je u to vrijeme još bila u sastavu ondašnje federalne države.

Kasnije, kao djelatnik Ministarstva vanjskih poslova, ponovno odlazi u Švicarsku sa zadaćom ustrojavanja hrvatske diplomatsko-konzularne mreže (Bern, Ženeva, Zürich). Diplomatsko iskustvo, nakon Švicarske, stjecao je u hrvatskim veleposlanstvima u Sofiji i Budimpešti. U Ministarstvu vanjskih poslova slovi kao diplomat blizak Mati Graniću, nekadašnjem dugogodišnjem ministru vanjskih poslova i aktualnom savjetniku predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Joško Klisović, nekadašnji SDP-ov zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova u vladi Zorana Milanovića, kazao je za tportal da je 2012. godine njihova vlada poslala Grlića Radmana na njegovu prvu veleposlaničku dužnost u Mađarsku.

'On je član HDZ-a, a ono što smo mi željeli uvesti kao novu upravljačku kulturu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova bilo je to da članstvo u stranci ne bi trebalo biti prepreka za napredovanje u službi ako to čovjek zasluži svojim radom. Tako je i za Grlića Radmana procijenjeno da može biti ambasador u Mađarskoj, susjednoj zemlji i vrlo zahtjevnoj destinaciji', kazao nam je Klisović.

U statusu veleposlanika Grlić Radman obnašao je i dužnost tajnika Ministarstva vanjskih poslova RH (1999.–2000.). U razdoblju od 2000. do 2003. radio je na različitim deskovima u političkoj bilaterali, a potom, 2004., postavljen je za načelnika Odjela za srednju Europu. Odlukom ministra imenovan je 2009. predstavnikom Republike Hrvatske pri Dunavskoj komisiji u Budimpešti, a tri godine, od 2011. do 2014., obnašao je dužnost tajnika te organizacije.

Prije dvije godine postao je veleposlanik u Njemačkoj. Tadašnji ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier kazao je da imenovanje Grlića Radmana za veleposlanika u Njemačkoj nije bio slučajan odabir, nego svjesna odluka hrvatskog političkog vrha te svjesna odluka predsjednice i premijera i njegova preporuka da imaju čovjeka profesionalca i domoljuba u glavnom gradu države koja ima tako važnu ulogu u Europi.

Dobitnik je Global Public Diplomacy Award časopisa Diplomat Magazine i Diplomatski savjet za angažman na jačanju njemačko-hrvatskih odnosa, kao i zbog isticanja uloge Hrvatske u Europskoj uniji. Nije zapostavio ni dodatno stručno usavršavanje. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu doktorirao je na temu 'Neutralnost i nova europska sigurnosna arhitektura'.