Počasni doktorat profesoru emeritusu Danielu Hagègeu dodijelio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras na temelju izvješća Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, koje je prihvatio Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 12. lipnja ove godine, priopćio je Ured za odnose s javnošću zagrebačkoga Sveučilišta.

Izniman doprinos znanstvenim istraživanjima i afirmaciji Sveučilišta u Zagrebu

Kako je istaknuo rektor Damir Boras, profesor Hagège dao je izniman doprinos razvoju znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu, posebice u području biokemije, biologije i molekularne biotehnologije, a njegove velike zasluge su i poticanje suradnje sa zagrebačkim Sveučilištem i afirmacija toga sveučilišta u Europskome prostoru visokog obrazovanja (European Higher Education Area - EHEA).

Podsjetio je kako je upravo profesor Hagège 2007. potaknuo da se uspostavi združeni studij molekularne biotehnologije između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu kada pojam 'združeni studij' kao takav, napomenuo je Boras nije postojao u EHEA, a nakon potpisivanja poslužio i kao model drugim sveučilišnim sastavnicama u formiranju združenih studija.

Rektor je objasnio da su u provedbu studija uključeni Prehrambeno-biotehnološki i Prirodoslovno-matematički fakultet te istaknuo da od samoga početka veliku potporu tome studiju pruža i Veleposlanstvo Francuske Republike.

Nakon što je rektor Boras proglasio profesora emeritusa Daniela Hagègea za počasnoga doktora Sveučilišta u Zagrebu novi počasni doktor upisao se u Knjigu počasnih doktora te se obratio uzvanicima u auli.

Hagège: Vrhunac jednog uzbudljivog dijela moje karijere

Novi počasni doktor Sveučilišta u Zagerebu istaknuo je kako je ovaj trenutak vrhunac jednoga dijela njegove karijere koju čine lijepi susreti, partnerstva i prijateljstva. Zahvalio je i studentima koji su aktivno sudjelovali u združenome diplomskom studiju koji danas povezuje sveučilišta u Zagrebu i Orléansu te ocijenio kako je iskazana mu čast priznanje njihovoj nepokolebljivoj predanosti nastavi i znanosti.

Diplomski studij priča je o ljudskoj pustolovini i prenošenju međugeneracijskoga i transkulturnoga znanja, a ujedno je i simbol Europe bez granica i trajnoga prijateljstva među narodima, rekao je Hagège.

Sažeo je deset dosadašnjih godina studija i podsjetio kako je zajednička povijest zapravo počela još 1989. u Lublinu u Poljskoj gdje je na jednom kongresu upoznao profesoricu Marijanu Krsnik-Rasol, koja se bavila sličnom tematikom kao i on, a potom je 1992., kada je bio imenovan za profesora biokemije na Sveučilištu u Brestu, dobio prijedlog iz Francuskoga veleposlanstva u Zagrebu da primim profesoricu Krsnik-Rasol u svoj laboratorij na stažiranje.

Kako je istaknuo, prijedlog je prihvatio a rezultat toga nije samo znanstvena suradnja nego i prjateljstvo njihovih obitelji. Kada je 1996. dobio mjesto profesora na Fiziologiji bilja na Sveučilištu u Orléansu, u isto je vrijeme dobio i pozivnu profesuru za profesoricu Krsnik-Rasol koja ga je pak pozvala da tri tjedna provede u njezinu laboratoriju pa je tako 1999. prvi put posjetio Hrvatsku kada ga je, posvjedočio je, 'nepovratno zavela ljepota vaše zemlje i ljudske vrjednote njezinih stanovnika'.

Po povratku u Francusku, Hagège je razradio i Službi za suradnju i kulturnu djelatnost Francuskoga veleposlanstva u Hrvatskoj predao projekt za sveučilišnu suradnju između naših dvaju sveučilišta, koji se konkretizirao 2001. značajnim financiranjem francuskoga Ministarstva vanjskih poslova, a obuhvaćao je tri zemlje: Bosnu i Hercegovinu, Republiku Makedoniju i Republiku Hrvatsku. Ali, dodao je, bez obzira što je početak toga programa, kojim je bilo predviđeno stvaranje međunarodne tehnološke platforme sa sjedništem u Zagrebu sa svrhom podučavanja i istraživanja, bio uspješan, projekt nije pokrenut.

Ali, istaknuo je, 'kao posljedica toga neuspjeha u stvari je počela priča o našem združenom diplomskom studiju koji je 'ugledao svjetlo dana' početkom akademske godine 2008./2009. a danas se na njega upisuju najbolji studenti Prirodoslovno-matematičkoga i Prehrambeno-biotehnološkoga fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te studenti Sveučilišta u Orléansu'.

Diplomski studij, rekao je, uživa izvrstan ugled među studentima, ali i u francuskim laboratorijima koji primaju studente na praksu tijekom njihova boravka u Francuskoj

Daniel Hagège rođen je 1948. u Bizerti u Tunisu. Studirao je na Sveučilištu u Poitiersu u Francuskoj, na kojem je 1979. stekao akademski stupanj magistra, a gdje je i doktorirao. Kao docent zaposlio se 1985. na Sveučilištu u Caenu, gdje je 1990. i habilitirao. Za profesora biokemije na Sveučilištu u Brestu izabran je 1992. a 1996. dobio je poziv sa Sveučilišta u Orléansu, jednoga od najstarijih francuskih institucija visokoga obrazovanja, gdje je zabran za profesora u Collegium Sciences et Techniques (Fakultet prirodnih i tehničkih znanosti). Tu je 2000. osnovao Laboratoire de Biologie des Ligneux et des Grandes Cultures koji je ubrzo postao jedan od najproduktivnijih laboratorija toga fakulteta.

Osim znanstvenog rada i edukacijskih aktivnosti, uključio se i u organizacijske i upravljačke poslove, najprije na svom fakultetu gdje tako od 2007. do 2012. djeluje kao prodekana za međunarodnu suradnju, a razdoblju od 2012. do 2016. obnašao je istu dužnos i za cijelo Sveučilište, što je ekvivalent prorektoru za međunarodnu suradnju.

Profesor Hagège cijeli je radni vijek posvetio istraživanjima u području biokemije i molekularne biologije biljaka i priznati je svjetski znanstvenik u području molekularne biologije i fiziologije bilja i ostavio je značajan trag u procesima izučavanja diferencijacije biljnih stanica i formiranja 'biljnih tumora'.

Svečanost dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu završila je akademskom himnom Gaudeamus igitur. Uz prorektore, dekane i prodekane Sveučilišta u Zagrebu, svečanoj dodjeli počasnoga doktorata nazočili su brojni profesori i studenti te drugi visoki uzvanici.