Hrvatski voćari ove godine proizveli su oko 30 tisuća tona jabuka prve klase, a to je oko 6,5 kilograma po glavi stanovnika. Kad se toj količini pribroji godišnji uvoz od oko 20 do 30 tisuća tona jabuka prve klase, ispada da prosječni stanovnik Hrvatske godišnje pojede najviše 13 kilograma jabuka. Ta količina je ispod svjetskih kriterija
U Hrvatskoj voćarskoj zajednici kažu da je proizvodnja ove godine nešto manja od prosječne zbog poplavljenih voćnjaka i velikih kiša koje su ometale radove u periodu predviđenom za tretiranje. Zato je izgubljen dio prvoklasnih jabuka, jer su ih zahvatile bolesti, pa se prodaju u industrijsku preradu.
'Od ukupne proizvodnje jabuka, na industrijsku otpada oko polovice, a u europskim zemljama s razvijenim voćarstvom prvoklasna jabuka čini od 80 do 95 posto ukupne proizvodnje', kaže glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković
Prema proračunima HVZ-a, u Hrvatskoj je u radu između osam i 10 tisuća hektara plantažnih voćnjaka, što je zanemarivo u usporedbi s proizvodnjom do početka 1990-ih. Dotad su se prvoklasne jabuke proizvodile, primjerice, u glasovitim voćnjacima u Borincima koji su se prostirali na tisuću hektara. U Borincima je danas u funkciji tek 130 hektara, a ostali čekaju obnovu. Međutim, taj primjer dokazuje da proizvodnja jabuka u Slavoniji ima budućnost, a dodatni razlog je i 30 puta veća isplativost proizvodnje po hektaru od pšenice.
Dio hrvatskih voćnjaka zasađen je 1960-ih i 1970-ih godina, zato se sada proizvodnja u njima smanjuje, ali ohrabrujuća je najava tajnika HVZ-a Đorđa Vezmara.
'U sljedećih nekoliko godina počinje urod u novozasađenim voćnjacima, a tada očekujemo pravi uzlet proizvodnje, do čak 150 tisuća tona jabuka.'
Ivković kaže da je tome značajno doprinio državni program potpora podizanju trajnih nasada.
'Država je uložila ogromna sredstva u podizanje novih voćnjaka i za nekoliko godina to nam se konačno treba isplatiti', kaže Ivković, glasnogovornik i dopredsjednik HVZ-a koji broji 120 voćarskih udruga. Proizvodnja će se povećati ne samo prostorno, nego i po hektaru, jer je u novim voćnjacima osigurano navodnjavanje, zaštita od tuče i štetnika, što će doprinijeti povećanju postotka prvoklasnih jabuka i ukupnom urodu.
Za plasman jabuka važna je, kaže Vezmar, Vladina mjera sufinanciranja otkupa jabuka.
'Prije su nas trgovci ucjenjivali malim otkupnim cijenama, ali sada su one zadovoljavajuće. Program sufinanciranja doprinio je prvenstveno stabilizaciji tržišta', smatra Vezmar. Svojih 20 tona jabuka predao je Agrokorovom Agrofructusu, koji je otkupljivao jabuke za Donu.
Iz Done su sredinom rujna, prije natječaja za sufinanciranje otkupa, poručili da Hrvatska ima dovoljno kapaciteta za preradu svih svojih jabuka i da država ne bi smjela sufinancirati izvoz. U natječaju koji je Ministarstvo poljoprivrede objavilo početkom listopada stoji da pravo na potporu za otkup prvoklasnih jabuka imaju domaće pravne osobe - otkupljivači, a za jabuke za industrijsku preradu komercijalna poljoprivredna gospodarstva upisana u upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Sve skupa trebalo bi povećati potrošnju voća, jer Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje prosječnom čovjeku da godišnje pojede 146 kilograma voća i povrća. Velik dio te količine čine jabuke, tradicionalno najpopularnije voće i u Hrvatskoj, ali naša godišnja potrošnja po glavi stanovnika iznosi samo spomenutih 13 kilograma godišnje.