Srbijansko stručno državno povjerenstvo za utvrđivanje mjesta pogubljenja i pokopa četničkog vođe iz 2. svjetskog rata Draže Mihailovića dobilo je informaciju da je on pokopan na beogradskom izletištu Adi ciganliji, prenosi u četvrtak beogradski tisak.
Mihajlović je pokopan kraj spomenika koji obilježava mjesto gdje je prije, za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata bio zatvor u kojem su boravili politički zatvorenici, a informaciju o mjestu njegova pokopa povjerenstvu je dostavila Vojna sigurnosna agencija, navode Večernje novosti
Na mjestu gdje je zasađeno polje s crvenim ružama je prema nekim ranijim svjedočenjima, 17. srpnja 1946. godine pogubljen i pokopan Mihailović s još sedmoricom osuđenika, prenosi list.
To će, kako se dodaje, biti prva lokacija na kojoj će uskoro započeti iskapanje i potraga za njegovim posmrtnim ostacima, a njihovo pronalaženje moglo bi ugroziti to što se navodno, uz zatvorsku ogradu gdje su tijela pokopana, poslije rata nalazila vapnara.
Kako prenosi Politika, jedan važan svjedok bi sljedećih dana pod zakletvom trebao dati izjavu povjerenstvu.
To svjedočenje bi trebalo izravno ukazati što se događalo s dokumentima iz arhivskih spisa vezanih za pogubljenje Mihajlovića, među kojima su najvjerojatnije i dokumenti o izvršenju smrtne kazne, kazao je tom listu republički državni odvjetnik i predsjednik povjerenstva Slobodan Radovanović
Srbijansko stručno državno povjerenstvo, koje se bavi utvrđivanjem mjesta gdje je pogubljen i pokopan Draža Mihajlović započelo je s radom krajem travnja ove godine, a među članovima su povjesničari, novinari i predstavnici državnog odvjetništva i pravosuđa.
Državni tajnik srbijanskog ministarstva pravosuđa Slobodan Homen kazao je tada da je povjerenstvo osnovano zato da isključivo istražuje mjesto gdje je strijeljan i pokopan Draža Mihajlović, te dodao da se nitko od njegovih članova neće baviti političkom ili ideološkom pozadinom događaja u 2. svjetskom ratu.
Dragoljub "Draža" Mihailović (1893. - 1946.), poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u 2. svjetskom ratu vodio jugoslavensku kraljevsku vojsku, poznatiju pod nazivom "četnici". Nakon rata jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog suradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. u Beogradu.
