Noć je, nasreću, prošla mirnije nego što se najavljivalo, no oporbeni vođe Arsenij Jacenjuk, Vladimir Kličko i Oleg Tjahinbok u pregovorima s vlašću predsjednika Viktora Janukoviča nisu uspjeli postići sporazum te sada najavljuju mogući novi udar policije na prosvjednike. Ipak, prema najnovijim izvještajima, policija i vojska trenutno miruju na svojim položajima i ne odgovaraju na sporadične provokacije. 

U krizu se uključila i međunarodna zajednica. Zapadne sile poput SAD-a, Kanade i nekih članica EU-a odmah su se svrstale na stranu prosvjednika dok iz Moskve, koja ima najjači utjecaj na Kijev, poručuju da im nije jasno kako si veleposlanici stranih zemalja dozvoljavaju naređivati ukrajinskim vlastima kako da postupaju, gdje da razmještaju policiju itd.

Dio prosvjednika sklon je nasilnom obračunu sa snagama reda i poretka. I dalje koriste Molotovljeve koktele, kamenje i palice. Posebno je napeto u ulici Hruševskoga koja vodi do Verhovne rade, ukrajinskog parlamenta. U istoj ulici ispred stadiona nogometnog kluba Dinamo Kijev zapaljen je veliki požar koji stvara gust dim u visinu od oko stotinu metara. Dio prosvjednika pokušava se probiti u zonu vladinih zgrada koje čuva bedem specijalne policije. Dosad je ozlijeđeno više od 250 policajaca. No brojke o ranjenim prosvjednicima variraju od 150 (službeno) do 2000 (podaci oporbe).

Prema službenim podacima, dosad je uhićeno oko 70 ljudi.

Eskalacija nasilja dogodila se nakon stupanja na snagu zakona koji zabranjuju mitinge koje vlada nije odobrila i oštro kažnjavaju njihove sudionike. Prosvjednici nazivaju te zakone 'diktatorskima' i odbijaju se povući iz centra Kijeva. Po cičoj zimi utaboreni su, kao i mnogo puta dosad, na središnjem kijevskom trgu, Majdanu. Riječ je o povijesnom mjestu s kojeg se prije devet godina odvijala tzv. Narančasta revolucija. Kommersant javlja da su barikade na Majdanu na nekim mjestima više od pet metara.

Protesti su počeli još u studenome, nakon što je službeni Kijev, očito pod pritiskom Moskve, iznenada odustao od već spremnog potpisivanja trgovinskog sporazuma s Europskom unijom (odatle i neslužbeni naziv protesta: 'Euromajdan'). Naprasno odustajanje nakon mjeseci uvjeravanja da taj sporazum znači povijesno približavanje Ukrajine Europskoj uniji razjarilo je dio ukrajinskih građana, prvenstveno u zapadnom dijelu zemlje koji je orijentiran proeuropski i izrazito antiruski.