Iako su izbori jedina relevantna anketa, kako je to nekoć volio govoriti bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko, tri predizborna istraživanja koja su agencije za istraživanje javnog mijenja provele za tri nacionalne televizijske kuće pokazuju da je situacija sve osim jasna. Prema jednima, Bandićeva koalicija ne osvaja nijedan mandat u Saboru, dok mu drugi daju čak sedam saborskih klupa. U čemu je caka?
Nakon što su sve tri nacionalne TV kuće objavile anketu političkih preferencija pred parlamentarne izbore koji se održavaju u nedjelju usporedili smo rezultate.
RTL i Jutarnji list prvi su objavili anketu koju je provela agencija Promocija Plus na uzorku od sedam tisuća ispitanika. Ispitivanje je provedeno telefonski, što je bitno naglasiti.
Prema njima, Narodna koalicija predvođena SDP-om osvaja 62 mandata, HDZ 55, Most 12, Živi zid, Bandićeva koalicija i IDS po tri mandata, a HDSSB dva. Istraživanja ne obuhvaćaju tri saborska mjesta za dijasporu koja tradicionalno odlaze HDZ-u te osam mjesta manjinaca.
HTV-ovo istraživanje provela je agencija Hendal i to na temelju telefonskog anketiranja tisuću ispitanika. Kod njih Narodna koalicija osvaja 61 mandat, HDZ 56, Most 13, Živi zid čak šest, a Bandićeva koalicija prema HTV-ovoj anketi uopće ne prelazi izborni prag. IDS-u su ispitanici namijenili tri saborska mandata, a HDSSB-u jedan.
Istraživanje koje je za Novu TV provela agencija Ipsos plus znatno se razlikuje u rezultatima. Ono je, naime, provedeno terenskim istraživanjem, za razliku od prethodna dva provedena telefonski na uzorku od 4.200 ljudi. Prema tom istraživanju, SDP-u ide 55 mandata, HDZ-u 53, Mostu 12, Živom zidu osam, Bandićevoj koaliciji sedam mandata, IDS-u tri i HDSSB-u jedan. Stranka Pametno jedino u ovom istraživanju prelazi prag i osvaja jedan saborski mandat.
Doc. dr. sc. Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu naglašava da javnost prilikom prezentacije anketa mora biti upoznata s metodologijom istraživanja. Bitno je, napominje, reći kako je anketa provedena, na kojem uzorku i koji je postotak statističke pogreške.
'Moj dojam je da imamo blag napredak u korektnosti objavljenih informacija', kaže Bagić za tportal, no dodaje da se neke od televizija nisu posebno iskazale u prezentaciji.
'Ankete nisu predviđanje budućnosti'
Pomak je činjenica da su svi na neki način naglašavali promjenjivost mandata i naglašavali granične mandate. 'Za razliku od ranije, naglašavali su da istraživanje nije fiksna projekcija bez mogućnosti odstupanja. Bitno je reći da to nisu predviđanja, to su snimke stanja u određenom trenutku s mogućnošću pogreške. To nije predviđanje budućnosti', pojašnjava Bagić. Naglašava pritom da prediktivni modeli predviđaju, a ankete mjere stanje u jednom trenutku.
Pojasnio nam je i zašto rezultati ankete Nove TV toliko odskaču od drugih i zašto je ta anketa najvjerodostojnija.
'RTL i HTV dulje vrijeme provode istraživanje pa ne znamo u kojem je trenutku provedeno i gdje, a Nova TV ga je provela u svim izbornim jedinicama istovremeno', kaže.
Telefonsko vs. terensko istraživanje
Ipak, na rezultat naviše utječe činjenica da je istraživanje Nove TV jedino provođeno na terenu, a prva dva telefonski. 'Kod terenskog postoji mogućnost tajnog izjašnjavanja, a kod telefonskog toga nema. Imate onda veliku razliku onih koji se nisu izjasnili, a nazivaju ih neodlučnima, što je pogrešno. Oni se nisu htjeli izjasniti, a to ne znači da su neodlučni', dodaje. U telefonskim anketama 'neodlučnih' je obično između 15 i 20 posto dok je u terenskoj anketi taj postotak znatno niži, tek oko deset posto.
Postoji fama da su konzervativni glasači manje skloni telefonskim anketama. Bagić, koji se bavio tim fenomenom, kaže da je on utvrđen, no da se polako gubi. 'Prije desetak godina bio je izraženiji. Desnica je danas hrabrija u javnom prostoru', dodaje.
Ukazujemo mu na činjenicu da je najveća razlika u povjerenju koje ispitani građani daju Milanu Bandiću. Prema HTV-u, on ne ulazi u Sabor dok prema Novoj TV dobiva čak sedam mandata.
'Tu je vjerojatno prisutan upravo taj faktor neizjašnjenih, onih koji se nisu odlučili, a najskloniji su glasati za Bandića. U telefonskoj anketi to nisu željeli reći, a u terenskoj su zaokružili Bandića', misli Bagić.
Vjeruje da će najtjesniji rezultati biti oko izbornog praga te da će po nekoliko glasova odlučivati tko će ući u Sabor a tko ne.
'Rezultati Državnog izbornog povjerenstva sve do zadnjeg prebrojanog listića neće biti konačni. Praćenje izbora će biti puno dinamičnije nego na prošlim izborima. Ipak, puno je mandata graničnih i ne bi bilo korektno loviti se za fiksne brojke', poručuje Bagić.
