Podsjetimo, virus ptičje gripe, podtipa H5N8, u razdoblju od prosinca 2016. do travnja 2017. godine utvrđen je na 65 gospodarstava na području Zagrebačke, Virovitičko-podravske, Krapinsko-zagorske i Vukovarsko-srijemske županije.

Ptičja gripa je, kako objašnjava specijalistica epidemiologije i zdravstvene ekologije Gordana Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zarazna bolest prvenstveno ptica i peradi uzrokovana virusom ptičje gripe, čiji su prirodni domaćin ptice selice, osobito one koje borave na vodi i uz vodu.

Dodaje kako postoji veći broj podtipova virusa ptičje gripe, poput A /H5N1, A/H5N8, A/H7N9 i A/H9N2, koji mogu uzrokovati blažu ili težu bolest u ptica.

U ovom slučaju riječ je o virusu gripe A, podtip H5N8, koji se prvi put u Europi pojavio 2014. godine te se od lipnja 2016. godine do danas ponovno povremeno javlja u ptica selica i domaće peradi u zemljama Europe kao što su Austrija, Mađarska, Njemačka, Danska, Poljska, Švicarska, Rumunjska, Češka, uključujući Hrvatsku.

Prvi put, kako se navodi, on je prepoznat u bolesne peradi u Irskoj 1983. godine, a od 2010. godine kontinuirano se nalazi u divljih ptica Azije, u kojoj je zabilježeno i nekoliko epidemija na peradarskim farmama u Kini, Japanu i Južnoj Koreji.

'Do sada nigdje nije zabilježen nijedan slučaj bolesti ljudi uzrokovan ovim podtipom virusa ptičje gripe, no određeni virusi ptičje gripe povremeno mogu zaraziti ljude i kod njih izazvati bolest, kao primjerice A/H5N1 i A/H7N9. Međutim još uvijek nema uspostavljenog takozvanog održivog prijenosa ovih virusa s čovjeka na čovjeka, kao osnovnog preduvjeta za njihovo lako širenje među ljudima i nastanka epidemija, pa u krajnjem slučaju i pandemije', objašnjava.

Dodaje kako se zbog svoje sklonosti neprestanim mutacijama te mogućnosti genskog preslagivanja i izmjene genskog materijala s virusima ljudske i svinjske gripe osobine virusa ptičje gripe koji cirkuliraju u svijetu kontinuirano prate i analiziraju, upravo da bi se pravovremeno detektirale promjene koje bi mogle predstavljati opasnost za ljude.

Kao trenutno najizgledniji 'kandidat' za eventualni pandemijski virus gripe, u posljednje vrijeme u fokusu interesa praćenje je i istraživanje javljanja bolesti koju uzrokuje podtip virusa A/H7N9 u Kini, ističe.

Mjere opreza i prevencije kod ljudi podrazumijevaju:

• izbjegavanje kontakta s pticama selicama i peradi ako su bolesne, osobito ako se pronađu mrtve, o čemu treba odmah obavijestiti nadležne veterinarske službe
• redovito i pravilno pranje ruku sapunom i toplom vodom
• provođenje higijenskih mjera prilikom rukovanja namirnicama i pripreme hrane, kao i mjere termičke obrade (kuhanje, prženje, pečenje) namirnica životinjskog podrijetla (mesa, jaja i dr.)
• osobe koje su bile u kontaktu s bolesnim pticama odnosno peradi, kao što su primjerice djelatnici na peradarskim farmama, veterinari i lovci, trebaju se javiti nadležnom epidemiologu radi procjene potrebe zdravstvenog nadzora.

Direktor farme Luneta za proizvodnju jaja i predsjednik Odbora za peradarstvo poljoprivredne komore Dražen Čurila navodi kako strah uvijek postoji, ali nije neka velika panika.

'To su neke normalne pojave koje se uvijek javljaju u ovom razdoblju. Ptice selice, kao prenositeljice tog virusa, kad se vraćaju ponekad mogu zaraziti i domaće životinje', govori.

Objašnjava kako stalno paze na sigurnost da bi se spriječila mogućnost prenošenja virusa unutar objekata, a ne samo kad je ptičja gripa, pa se na farmi kreću isključivo njihova vozila, radnici imaju odjeću koja se koristi isključivo za ulazak u te objekte te nitko drugi ne ulazi osim njih.

Navodi kako nisu imali štete i gubitaka 2017. godine te smatra da bi se uskoro moglo zaustaviti širenje zaraze.

Karakteristični znakovi bolesti su iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti, uz potištenost, nakostriješenost perja, značajan pad nesivosti i valivosti, lošu kvalitetu ljuske jajeta, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun, edem glave i vrata, cijanozu kreste i podbradnjaka, sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu, živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje).

U Hrvatskoj su na snazi preventivne mjere za sprečavanje pojave i rano otkrivanje influence ptica. Mjere se odnose na obaveznu provedbu biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi te na obaveznu prijavu svake promjene zdravstvenog stanja, kao i uginuća peradi i ptica. Pojačana je i kontrola na peradarskim farmama. Preporuka je da se ona drži pod kontrolom, odnosno u zatvorenom prostoru, da ne dođe u kontakt s divljim pticama.

'Posjednici su dužni redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu te u slučaju pojave znakova bolesti i/ili uginuća isto odmah prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije', objašnjava Ministarstvo poljoprivrede.