Pucnjava u teksaškoj osnovnoj školi, u kojoj je poginulo najmanje 19 djece i dvoje odraslih, zadnji je u nizu sličnih smrtonosnih napada u SAD-u. Po učestalosti krvavih pohoda pomahnitalih napadača, Amerika je jedinstvena u svijetu. Može li nacionalna tragedija u Uvaldeu promijeniti povijest oružanog nasilja u Sjedinjenim Državama?
Američki predsjednik Joe Biden saznao je za teksaški masakr u zrakoplovu Air Force One, na povratku iz Azije. Odmah je zapovjedio da se zastave na saveznim i javnim zgradama spuste na pola koplja do zalaska sunca u subotu 28. svibnja. Nekoliko sati kasnije, kada je stao pred kamere u Bijeloj kući, pozvao je Amerikance da ustanu protiv moćnog oružanog lobija koji blokira usvajanje strožih zakona o sigurnosti vatrenog oružja.
'Kao nacija, moramo se zapitati: Kada ćemo se, za ime Boga, suprotstaviti oružanom lobiju?' kazao je Biden, dodajući da je došlo vrijeme da se bol pretvori u akciju 'za svakog roditelja, za svakog građanina ove zemlje'.
Republikanci predvode beskompromisne zaštitnike ustavnog prava građana na nošenje oružja, što omogućuje gotovo nikakve provjere prilikom prodaje vatrenog oružja. S druge strane zagovornici strože kontrole oružja prosvjeduju nakon svakog smrtonosnog napada u školi, a masakr u Uvaldeu najsmrtonosniji je od 2012. godine, kada je živote izgubilo 26 ljudi, uključujući 20 djece, u osnovnoj školi Sandy Hook u Connecticutu.
Oružano nasilje u porastu je nakon pandemije, osobito u velikim gradovima, u kojima su pucnjave na javnim mjestima dio svakodnevice. Od početka 2022. do napada u Uvaldeu registrirano je 39 pucnjava u obrazovnim institucijama širom SAD-a, što je rezultiralo s najmanje deset pogibija i 51 slučajem ranjavanja.
Dok prijedlozi za reviziju zakona o oružju, poput zabrane jurišnog oružja ili spremnika velikog kapaciteta, nemaju puno šanse na nacionalnoj razini, oko nekih područja mogao bi se postići dvostranački sporazum, navodi u srijedu CNN.
Zakon usvojen u Zastupničkom domu Kongresa, HR 1446, koji je predložio demokratski zastupnik Jim Clyburn iz Južne Karoline, zatvorio bi postojeću rupu u zakonu, koja omogućuje prodaju licenciranog oružja bez detaljne provjere kupca. Konkretno, zakon bi produžio period u kojemu savezni izdavači dozvola moraju čekati rezultate provjere prije nego što odobre prodaju vatrenog oružja osobi koja dotad nije imala dozvolu za njegovo posjedovanje s tri na deset dana. Od 2015. godine, kada je napadač tako nabavljenim oružjem usmrtio devet ljudi u povijesnoj crnačkoj crkvi u Charlestonu u Južnoj Karolini, ta rupa u zakonu poznata je kao Charleston loophole.
Demokrati u Senatu pokrenuli su u utorak navečer proceduru stavljanja nacrta zakona, nazvanog Zakon o poboljšanoj provjeri prošlosti iz 2021., u zakonodavni kalendar kako bi se o njemu moglo glasati. Nejasno je kada će doći do toga, s tim da je potrebno 60 glasova za prevladavanje filibustera, a jasno je da zakon još uvijek nema takvu podršku. Ipak, demokratski senator Richard Blumenthal iz Connecticuta, koji se zalaže za stroži zakon još od masakra počinjenog u Sandy Hooku prije 10 godina, rekao je novinarima u utorak da bi do glasanja trebalo doći - čak i ako je ono osuđeno na propast.
'Mislim da svakog člana Kongresa trebamo pozvati na odgovornost i glasati da bi javnost znala kako stoji svatko od nas', rekao je. Upitan o potencijalnom dvostranačkom sporazumu, rekao je da se približio dogovoru s brojnim kolegama o odredbi 'crvene zastave', kojom policija ili članovi obitelji mogu tražiti privremeno oduzimanje vatrenog oružja od osobe koja predstavlja opasnost za druge ili samu sebe.
Dok u Washingtonu traju 'vječni' pregovori, svaka savezna država ima svoja pravila o naoružavanju i prodaji oružja. Republikanci tvrde da stroge provjere nagrizaju pravo na naoružavanje i da će u konačnici Amerikanci ostati bez oružja. Tvrde i da stroži zakoni neće spriječiti oružane napade.