'Nikakve političke nesuglasice neće utjecati na realizaciju ovog strateškog projekta ne samo za Split, nego i Republiku Hrvatsku', rekao je Puljak.

U splitsku putničku luku, jednu od najprometnijih na Mediteranu, ubuduće bi se pristupalo iz današnje Zvonimirove ulice preko vijadukta s četverotračnom cestom koji bi poslužio za svladavanje nagiba terena, odnosno blago se spuštao sa 16 na dva metra nadmorske visine. Drugim odvojkom, dijelom i ispod tog vijadukta, odvijao bi se lokalni i autobusni promet prema manjem autobusnom i željezničkom terminalu jer je ionako planirana gradnja velikog željezničkog i autobusnog kolodvora na prostoru Kopilice. Bila bi tu i dva velika kružna toka.

Predviđena je gradnja dviju garaža ukupnog kapaciteta 1000 mjesta, ali i pretvaranje još jednog dijela obale u pješačku zonu, čime bi se ona u budućnosti zapravo protezala od Rive sve do Bačvica. Za realizaciju ovog projekta potrebno je ukloniti tek jedan montažni objekt u kojemu se danas nalazi trgovina lanca Tommy te eventualno dvije ili tri barake u vlasništvu Hrvatskih željeznica. Nije potrebno mijenjati čak ni splitski GUP.

Vrijednost projekta cestovne deblokade splitske gradske luke ne doima se previše zahtjevnom: za njegovu realizaciju, bez spomenutih javnih garaža, po gruboj procjeni potrebno je oko 20 milijuna eura. Moguća je i njegova fazna realizacija kako bi se što manje ugrozilo odvijanje prometa.

'Ovo će biti naš apsolutni prioritet u idućem razdoblju', rekao je splitski gradonačelnik, no odbio je govoriti o konkretnim rokovima. Sada slijedi sklapanje investitorskog sporazuma s Hrvatskim cestama i Hrvatskim željeznicama, a potom i samo projektiranje novih cesta.

Hrvatske željeznice uključene su u ovaj projekt jer se od njih očekuje 'skraćivanje' nepotrebnih kolosijeka koji zauzimaju ogroman prostor u luci, i to za otprilike 300 metara. Ova tvrtka već je ranije pristala učiniti to jer u svojim planovima ionako ima gradnju novog glavnog kolodvora u Kopilici, nakon čega bi vlakovi tek dovodili putnike u centar grada i trajektnu luku te se onamo vraćali.

Grad Split još prije dvije godine proveo je anketni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje kompletne istočne obale u gradskoj luci, s naglaskom upravo na rješavanje prometa kao gorućeg problema. Potom su stručnjaci Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, predvođeni profesorom Draženom Cvitanićem, dulje vrijeme proučavali sve pristigle radove, proveli mjerenja prometa vozila i pješaka, izradili simulacije i došli do zaključka da je četvrtonagrađeni rad ponudio optimalno prometno rješenje, čak i uz eventualno povećanje prometa za četrdesetak posto.

Sam Cvitanić je na Puljkovom predstavljanju detaljno pojasnio sve aspekte ovog procesa i za svaki od nagrađenih radova naveo prednosti i nedostatke, a novinarima je vrlo detaljno opisao i kako bi se ubuduće trebao odvijati promet u ovom dijelu grada.

Splitska gradska luka, inače, godišnje bilježi više od pet milijuna putnika prema Šolti, Braču, Hvaru, Visu, Korčuli i drugim otocima, a njen pristup zapravo su ionako opterećene gradske prometnice, zbog čega se u ljetnim mjesecima stvaraju nesnosne gužve i blokiraju važna križanja, katkad čak i ono kod splitske bolnice. S druge strane, usred sezone katkad se i na iskrcaj s trajekata čeka i do sat vremena, zbog čega često dolazi do poremećaja u njihovom plovidbenom redu.

Ministar prometa Oleg Butković u više navrata izjasnio se da su Hrvatske ceste spremne promptno riješiti ovaj problem, čim od Grada Splita dobiju potrebne ulazne podatke. Sada je, čini se, loptica na njegovom terenu.