Premda će se subotnjoj Paradi ponosa u Splitu priključiti čak pet članova Vlade, nitko od njih nema namjeru popeti se na pozornicu i održati govor. Po ranijim najavama očekivao se nastup ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, no ona je poslala službenu obavijest po kojoj to ne namjerava učiniti
'Da, ministri dolaze u povorku, no Vlada se odbija jasno izraziti o pravima LGBT zajednice zbog kojih prosvjedujemo. Njihova šutnja je licemjerje', optužuje Sanja Juras iz udruge Kontra, jedne od organizatora splitske gay parade.
'Tražimo izmjene Obiteljskog zakona, jer je to jedini način da se izjednače prava istospolnih parova s pravima heteroseksualnih parova. Vlada nema jasan stav o tome, ponašaju se kao da u Hrvatskoj ne postoje djeca koja žive u takvim zajednicama, a ona nemaju jednaka prava kao njihovi vršnjaci. Problemi se javljaju oko nasljeđivanja, obiteljske mirovine, zdravstvenog osiguranja...', kazala je Juras.
Koordinatorica udruge Domine Mirjana Kučer smatra da ministri dolaze u Split 'isključivo kako ne bi bilo nasilja' te da Vlada nema jasan stav o pravima LGBT zajednice. Unatoč tome, zadovoljna je jer je situacija oko ovogodišnje Parade ponosa znatno bolja nego lani - bit će više sudionika, a i podrška 'dolazi sa svih strana'.
Ministrica Vesna Pusić, s kojom smo kontaktirali telefonom upravo kada je sletjela u posjet Bugarskoj, nije imala vremena komentirati svoje odustajanje od govora na splitskoj Rivi i optužbe organizatora Parade.
U Splitu će ipak govoriti zastupnica u Europskom parlamentu Marije Cornelissen, koja je preživjela prošlogodišnji nasilan prekid povorke na Rivi. 'Bila sam na Prideu u Beogradu 2010., u Budimpešti su me gađali suzavcem, ali sam jedino u Splitu bila istinski prestrašena. Esktremisti su se radovali kada bi vidjeli da su nekoga uspjeli pogoditi kamenom, odnijeli su moralnu pobjedu jer su uspjeli prekinuti Pride. Zato je ponovni dolazak u Split jedini pravi odgovor na nasilje', kazala je Cornelissen.
'Pride sam po sebi nije uvjet za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali u sebi ima kombinaciju tri stvari koje svaka država mora osigurati: pravo na javno okupljanje, borbu protiv diskriminacije i zaštitu građana', dodala je.