Tijekom kampanje nije se ni posebno trudio oko ovih izbora. Nije sudjelovao u sučeljavanjima niti iznio ikakve konkretne političke prijedloge o budućnosti zemlje. Glavni posao je odrađen još kada je iz igre izbačen najopasniji takmac Aleksej Navaljni, koji sada izbore naziva farsom i poziva na bojkot.

Rusija je poznata kao zemlja koja ima nisku razinu političke pluralnosti i u kojoj se oporba proganja, pa i ubija. Tako je u nerazjašnjenim okolnostima 2015. godine ubijen Boris Nemcov, najžešći Putinov kritičar.

Više o Alekseju Navaljnom na ovom linku

Kako nema neizvjesnosti oko pobjednika na ovim izborima, ključno je pitanje kakav će biti odaziv jer građani Rusije sve slabije izlaze na birališta. Vlast želi da Putin dobije snažan mandat i velika izlaznost bi ojačala njegov legitimitet, zbog čega na sve načine pokušavaju uvjeriti građane da u što većem broju izađu na izbore. No istraživanja sugeriraju da će izlaznost biti daleko niža od priželjkivanih 70 posto.

Usprkos padu životnog standarda i porastu siromaštva tijekom trećeg mandata, za milijune Rusa Putin je čovjek koji je donio stabilnost nakon političkog i gospodarskog kaosa u devedesetima te koji je obnovio vlast i ugled Moskve na međunarodnoj pozornici, izgubljen nakon raspada SSSR-a. Navaljni vjeruje da Putin nema 70 posto potpore u anketama zbog kvalitete svog političkog programa, nego zbog toga što ljudi nemaju pravog izbora.

Izvan Moskve kažu 'nema nikog osim Putina, glasat ću za njega!', rekao je nedavno za AFP. Protukandidata je sedam i više predstavljaju dekor nego ozbiljnu prijetnju. Deutsche Welle tako piše da se radi o 'srazu Putina i sedam patuljaka'. Upravo zabrinutost Kremlja zbog sve slabijeg odaziva smatra se razlogom tako velikog broja kandidata te pokušavaju učiniti izbore napetijima bez ugrožavanja Putina. Međutim nitko od njih ne prelazi osam posto potpore.

Predstavimo ih kratko. Najveću potporu među biračima od izazivača, oko osam posto, ima novi kandidat Komunističke stranke Pavel Grudinin. Genadij Zjuganov, koji je na ranijim izborima komunistima uvijek osvajao drugo mjesto, ali nikad nije ozbiljno zaprijetio Putinu, ovaj put neće sudjelovati.

Na izborima će se ponovno naći i Vladimir Žirinovski, kojega je nominirala njegova Liberalno-demokratska partija Rusije. Žirinovski je naširoko poznat kao tvrdi nacionalist i desni populist. Riječ je o huškaču čija je uloga ta da Putin izgleda umjereno i razumno. Dio je establišmenta i nije istinski konkurent i protivnik, a ovo mu je peti put da se kandidira za predsjednika.

Grigorij Javlinski stari je liberal koji pokušava postati predsjednikom skoro jednako dugo kao i Žirinovski. U politici je od ranih 90-ih i suosnivač desno liberalne stranke Jabloko. Važi za prozapadno orijentiranog političara koji nikada nije uspio osvojiti šire narodne mase. Broj njegovih birača među Rusima čak i opada.

Boris Titov je poduzetnik koji od 2012. u ime predsjednika Rusije zastupa prava ruskih poduzetnika, a podržava Putina u unutrašnjoj i vanjskoj politici. Koliko je marginalan, govori podatak da je 87 posto Rusa u jednom istraživanju izjavilo da nikad nije čulo za njega.

Slijedi Sergej Baburin, šef minorne nacionalno-konzervativne stranke. Riječ je o veteranu ruske političke scene koji je još tamo davne 1991. godine glasovao protiv raspuštanja SSSR-a.

36-godišnja Ksenija Sobčak jedina je žena koja se kandidira, a kćerka je nekadašnjeg gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka, koji je glasio kao Putinov politički mentor. Poznata je kao pripadnica ruske elite i TV zvijezda, lokalna verzija Paris Hilton. S vremenom se profilirala kao oporbena novinarka, no osoba je koja polarizira i ne privlači potencijalne birače Navaljnog.

>>> 'Rusi će Britancima odgovoriti istom mjerom'

Maksim Surajkin je alternativni komunist. Ovaj 39-godišnjak vodi 2009. godine osnovanu stranku Komunisti Rusije, koja se etablirala kao alternativa Komunističkoj partiji Rusije. Nitko od spomenutih nema ni najmanje šanse ugroziti Putina.

Spomenimo još i da se izbori održavaju u jeku krize s Velikom Britanijom zbog pokušaja ubojstva nervnim plinom bivšeg dvostrukog špijuna i njegove kćeri, za što London optužuje Kremlj.

Rusija se nalazi pod sankcijama Zapada još od 2014. zbog aneksije Krima i otvorenog podupiranja pobune na istoku Ukrajine protiv vlasti u Kijevu, a na meti je kritika i zbog vojne pomoći režimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada. S druge strane Putin smatra da je sve navedeno dokaz da snažna Rusija smeta Zapadu.

>>> Plenković pojasnio hrvatsku politiku prema Rusiji i Ukrajini

Upravo zato je ruski predsjednik odlučio voditi kampanju za izbore 18. ožujka pod sloganom 'Snažan predsjednik snažne zemlje'. Pobjedom i na ovim izborima Putin će povećati svoj autoritet u Rusiji, no pitanje je što će se događati nakon 2024. godine jer se više neće imati pravo kandidirati.

Putin za sada tvrdi da nema nikakvu namjeru promijeniti Ustav da ostane u Kremlju poslije 2024.

'Nikada nisam mijenjao Ustav, nisam to radio kako bi mi odgovaralo, a nemam takve namjere ni danas', izjavio je u intervjuu američkoj televiziji NBC. Kritičari optužuju Vladimira Putin da doživotno želi ostati na vlasti, nešto poput onoga što je napravio kineski predsjednik Xi Jinping. Ako to poželi, teško da će ga netko spriječiti u tome.