rat u ukrajini

Putin najavljuje nove dalekometne napade, Ukrajinci tvrde da su u protunapadu potisnuli Ruse u ključnom gradu na istoku

05.06.2022 u 12:12

Bionic
Reading

Kijev je u nedjelju rano ujutro potreslo nekoliko eksplozija, rekao je gradonačelnik ukrajinske prijestolnice Vitalij Kličko, dan nakon što su dužnosnici rekli da su ukrajinske snage u protunapadu ponovno zauzele dio istočnoga grada Sjeverodonecka

"Nekoliko eksplozija u četvrtima glavnoga grada Darnicki i Dnjiprovskij", napisao je kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko na aplikaciji za razmjenu poruka Telegramu. "Službe već rade na mjestu događaja". Reutersov svjedok vidio je dim u gradu nakon eksplozija. Najmanje jedna osoba je hospitalizirana, ali do nedjelje rano ujutro nije zabilježen ni jedan smrtni slučaj, rekao je Kličko. Drugi dužnosnici rekli su da je cilj ruskog bombardiranja izgleda željeznička mreža. Iz Moskve su ustvrdili kako su u jutrošnjem napadu na Kijev uništili tenkove koje su Ukrajini isporučile države iz Istočne Europe.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Zapad da će Rusija gađati nove mete ako SAD počne opskrbljivati Ukrajinu projektilima većeg dometa, izvijestila je u nedjelju ruska novinska agencija TASS, prenosi Reuters. Ako takve rakete budu isporučene, "udarit ćemo na one ciljeve koje još nismo pogodili", rekao je Putin u intervjuu za državnu televiziju Rusija 1. Putin nije označio mete koje Rusija planira gađati ako zapadne zemlje počnu opskrbljivati Ukrajinu projektilima većeg dometa. Istaknuo je da je "buka" oko isporuke zapadnog oružja Ukrajini osmišljena kako bi se odugovlačio sukob.

Napad na Kijev 5. lipnja
  • Napad na Kijev 5. lipnja
  • Napad na Kijev 5. lipnja
  • Napad na Kijev 5. lipnja
Napad na Kijev 5. lipnja Izvor: EPA / Autor: OLEG PETRASYUK

Unatoč kontinuiranim ruskim napadima na Ukrajinu i raširenom razaranju, Kijev je proteklih tjedana bio relativno miran nakon što je Moskva okrenula svoj vojni fokus na istok i jug, posebno intenzivnu bitku za Sjeverodoneck. Rusija je koncentrirala svoje snage za jednu od najvećih bitaka u ratu na tvornički grad, a čini se da Moskva očekuje u svojoj kampanji zauzeti jednu od dviju istočnih pokrajina na koje polaže pravo u ime separatističkih zastupnika. Serhij Gajdaj, guverner regije Luhanska koja uključuje Sjeverodoneck, rekao je u nedjelju da ukrajinske snage kontroliraju oko polovicu grada nakon što su ponovno zauzele veliki dio od ruskih snaga.

"Bila je to teška situacija, Rusi su kontrolirali 70 posto grada, ali u zadnja dva dana su potisnuti", rekao je Gajdaj za ukrajinsku televiziju. "Grad je sada, više-manje, podijeljen na pola", dodao je. Tvrdnje se nije moglo neovisno provjeriti. Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju da će ukrajinski protunapadi ondje u protekla 24 sata vjerojatno oslabiti bilo kakav operativni zamah koji su ruske snage postigle. Moskva je priopćila da ruske snage osvajaju grad. Ukrajinska vojska priopćila je da su ruske snage nastavile s jurišnim operacijama uz pomoć topništva i kontroliraju istočni dio Sjeverodonecka.

"Situacija je napeta, komplicirana", rekao je gradonačelnik Oleksandr Strjuk u subotu na nacionalnoj televiziji, rekavši da nedostaje hrane, goriva i lijekova. "Naša vojska čini sve što može da potisne neprijatelja iz grada". Obje strane tvrde da su nanijele ogromne žrtve u borbama, bitki za koju vojni stručnjaci kažu da bi mogla odrediti koja strana ima zamah za produljeni rat iscrpljivanjem u sljedećim mjesecima. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je najmanje osam osoba ubijeno, a 11 ranjeno u ruskom granatiranju u susjednoj regiji Donecku. Doneck i Luhansk čine širu regiju Donbas gdje se Rusija nada da će preuzeti kontrolu.

100 dana rata u Ukrajini
  • 100 dana rata u Ukrajini
  • 100 dana rata u Ukrajini
  • 100 dana rata u Ukrajini
  • 100 dana rata u Ukrajini
  • 100 dana rata u Ukrajini
    +21
100 dana rata u Ukrajini Izvor: Profimedia/Sputnik / Autor: Alexey Kudenko

Sjeverodoneck s obližnjim Lisičanskom, koji su oko 80 km udaljeni od upravnog područnog središta Kramatorska, presudni su za ostvarenje tog plana ruske vojske. Ukrajina je u subotu odbacila poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da "ne ponižava" Rusiju u ime diplomacije te kazala da nema smisla pregovarati dok se ruske vojne snage ne povuku. Macron, koji održava dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od ruske invazije 24. veljače, u petak je ponudio posredovanje u ratu, upozorivši da ne treba ponižavati Moskvu kako bi vrata diplomatskog rješenja sukoba ostala otvorena. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je odlučno odbacio Macronovu logiku, kazavši da takvi pozivi "mogu poniziti samo Francusku i bilo koju drugu zemlju koja uputi takav poziv".

"Rusija ponižava samu sebe, a bolje bi bilo da se svi usredotočimo na to kako Rusiju postaviti na njezino mjesto. To će nam donijeti mir i spasiti živote", rekao je. Na pitanje o ponudi o posredovanju savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je odgovorio: "Dok ne dobijemo oružje u punoj količini, dok ne ojačamo svoju poziciju i dok ne potisnemo ruske vojne snage što je dalje moguće od granica Ukrajine, nema smisla pregovarati". Ukrajina, koja tvrdi da je Rusija dosad okupirala oko 20 posto ukrajinskog teritorija, sada dobiva više oružja od Zapada.

"Naše oružane snage spremne su za korištenje novoga oružja... i mislim da možemo krenuti u novi krug pregovora s ojačane pozicije", rekao je u petak David Arahamija, ukrajinski zastupnik i član pregovaračkog tima. Među ostalim, Sjedinjene Države će Ukrajini dati precizne raketne sustave HIMARS koji će njezinim borcima omogućiti ciljanje ruskih položaja s veće udaljenosti. Moskva je rekla da će zapadno oružje doliti "ulje na vatru", ali neće promijeniti tijek onoga što naziva "posebnom vojnom operacijom" za razoružanje Ukrajine i oslobađanje od nacionalista.

U ratu, koji je u petak obilježio svoj 100. dan, deseci tisuća ljudi su poginuli, milijuni su protjerani iz svojih domova, a globalno gospodarstvo je poremećeno. Ukrajina je jedan od vodećih svjetskih izvora žitarica i jestivog ulja, ali te su zalihe uglavnom odsječene zbog ruskog zatvaranja crnomorskih luka, s više od 20 milijuna tona žitarica koje su ostale u silosima.