Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je gradonačelniku Moskve Sergeju Sobjanjinu da sruši sve peterokatnice iz 50-ih godina prošlog stoljeća, tzv. 'hruščovke', kako bi se obnovilo šire središte glavnog grada, no mnogi stanovnici se tome protive, strahujući od prevare i gubitka krova nad glavom
Kako prenose ruski mediji, Putin je još početkom ove godine naložio da se na mjestu peterokatnica izgrade nove zgrade, a mnoge 'hruščovke' već su srušene. Ostalo je još oko 7.500 takvih stambenih zgrada. Prema nekim procjenama, radi se o 25 milijuna četvornih metara stambenog prostora u kojima živi 1,6 milijuna Moskovljana.
Čelnik oporbene stranke Jabloko Sergej Mitrohin ističe kako vlast rušenjem šalje poruku da će 'graditi gdje, kako i koliko hoće', dodajući pritom da pritom nije precizirano kako će ubuduće izgledati prateća infrastruktura.
vezane vijesti
Prometni stručnjaci ističu kako će se rušenjem 'hruščovki' povećati broj stanovnika u središtu grada, a broj postaja podzemne željeznice tim je planom obnove ograničen.
Moskovski aktivisti i protivnici obnove po Putinovom receptu smatraju kako se radi o 'aferi stoljeća' iza koje stoji građevinsko-birokratski lobi koji je 'nanjušio' zaradu u samom središtu grada te kako iza obećanja o novim stanovima stanarima 'hruščovki' stoji najobičnija prevara.
Gradske vlasti su obećale da će stanari 'hruščovki' dobiti nove stanove u istom dijelu grada u kojem su dosad živjeli.
Zgrade 'hruščovke' građene su poslije Drugog svjetskog rata, za vrijeme Nikite Hruščova, a kako bi se riješio hitni problem osiguravanja smještaja za milijune ljudi koji su se u to vrijeme masovno naseljavali u glavni grad ili radi preseljenja onih obitelji koje su dotad živjele u zajedničkim stanovima, popularno nazvanim 'komunalke'.
Preseljenje iz 'komunalki' u vlastiti stan predstavljalo je spas i neizrecivu sreću za sovjetske građane koji su s obitelji do jučer živjeli u jednoj sobici, dok se kuhinja i kupaonica dijelila s ostalim stanarima.
Jeftini stambeni blokovi s 'hruščovkama' nicali su preko noći. Radi se o nekvalitetnoj gradnji, s tankim zidovima od presvučenih glineno-betonskih panela. Još prilikom gradnje planiran je životni vijek zgrada od maksimalno 25 godina.
Inače, o potrebi zamjene 'hruščovki' počelo se govoriti još osamdesetih godina, ali je raspad Sovjetskog Saveza na duže vrijeme odložio rješavanje ovog problema. Građevinari smatraju kako bi rekonstrukcija takvih zgrada bila promašena investicija te kako je rušenje jedino rješenje.
