"Spremni smo nastaviti suradnju. Spremni smo ići putem pregovora", rekao je u Moskvi, na tiskovnoj konferenciji s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.

No još je jednom izrazio žaljenje zbog toga što Zapad odbija njegove glavne zahtjeve i što "nažalost nije od njih dobio konstruktivan odgovor".

Ti su zahtjevi prekid NATO-ove politike širenja, jamstvo da se ofenzivno oružje neće razmještati u blizini ruskog teritorija i povlačenje infrastrukture Saveza na granice iz 1997., prije nego je organizacija primila bivše članice sovjetskog bloka.

Ruski predsjednik je ujedno istaknuo da neće odustati od tih zahtjeva te da će oni biti dio "širih" rusko-zapadnih pregovora.

"Želimo li (rat) ili ne? Naravno da ne. Zato smo i iznijeli naše prijedloge za pregovarački proces", dodao je.

Putin je usto potvrdio informaciju o "djelomičnom povlačenju vojnika" s granice s Ukrajinom, ali nije htio komentirati.

Također je rekao da "ne može zatvoriti oči pred tim kako se Sjedinjene Države i NATO odnose prema načelu o nedjeljivosti sigurnosti" jer Moskva ocjenjuje da Zapad želi osnažiti svoju sigurnosti na račun ruske.

Među temama o kojima postoji suglasnost Zapada i Rusa jest kontrola oružja kratkog i srednjeg dometa.

Glede sukoba ukrajinskih snaga i proruskih separatista na istoku Ukrajine, gdje je mirovni proces u zastoju više od dvije godine dok ga francusko-njemački posrednici pokušavaju oživiti, Scholz i Putin su ponovo istaknuli da su privrženi ugovoru iz Minska potpisanom 2015.

No ruski predsjednik je ponovo optužio ukrajinsku vladu za "genocid" nad stanovništvom na pobunjenom području, ne navodeći te optužbe koje je već bio iznio lani.

Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za blokadu mirovnog procesa.