Kako bi rasteretile gužve tijekom ljetne turističke sezone, Hrvatska i Slovenija aktivirale su sporazum po kojemu građani Europskog gospodarskog prostora (pa tako i Hrvatske) mogu prelaziti granicu i na pograničnim prijelazima. No, što se događa kad turistička sezona zamre, a covid potvrde postanu uvjet za ulazak u državu?
Razjasnimo na samom početku neke pojmove: granični prijelazi preko kojih ulazimo u Hrvatsku ili izlazimo iz nje dijele se na one za međunarodni i pogranični promet. Međunarodni granični prijelazi smješteni su na glavnim putnim pravcima, preko njih najčešće putujemo u inozemstvo, a na njima su najčešće i kilometarske kolone: prema Sloveniji to su Bregana, Macelj, Rupa, Pasjak i slični. Ukupno ih je duž granice prema Sloveniji čak 32.
vezane vijesti
Dvadeset i pet prijelaza za pogranični promet, s druge strane, prije svega namijenjeno je stanovništvu koje živi u pograničnim područjima, koje je granicu prelazilo s pograničnim propusnicama. Međutim, od 2013. omogućen je prelazak granice svim građanima Europskog gospodarskog prostora i na takvim prijelazima.
Malo tko je ovu mogućnost i koristio, sve do proteklih nekoliko godina, kad su međunarodni granični prijelazi u jeku turističke sezone postali prenapučeni. Tada bi se i Slovenci i Hrvati, ali i građani trećih zemalja iz EU, silom prilika upustili u istraživanje rubnih džepova šengenske granice. Do njihove najezde ove prijelaze su, izuzev lokalnog stanovništva, tek povremeno koristili i radoznali biciklisti obilazeći prirodne atrakcije, OPG-e i vinske podrume u graničnom pojasu.
U takvoj situaciji nedavno smo se zatekli i mi. Vraćajući se iz simpatičnog slovenskog pograničnog gradića Metlike okolnim vinskim cestama, pokušali smo ući u Hrvatsku na pogranični prijelaz Krmačina - Vivodina, smješten na ozaljskom području u Karlovačkoj županiji. Policajac nas je obavijestio da na ovom graničnom prijelazu ne bismo smjeli ući u Hrvatsku, iako službeno ne postoji propis po kojemu bi nam to pravo mogao uskratiti.
Kao i u većini ograničenja s kojima se suočavamo proteklih mjeseci, i ovdje se umiješao - covid. Naime hrvatski policajac na graničnom prijelazu Vivodina objasnio nam je da ne posjeduje QR čitač kojim bi skenirao covid potvrdu te da bismo se zbog toga trebali vratiti na međunarodni granični prijelaz Jurovski Brod. Ipak, odlučio je postupiti razumno i ne tjerati nas na još deset kilometara bespotrebnog pedaliranja bregovitom cestom kojom smo stigli na granicu, te nas je ipak pustio u zemlju.
Netko drugi, posebno na motoriziranom prometalu, možda ne bi bio te sreće, pa bi morao potrošiti nezanemarivu količinu vremena kako bi prešao granicu tamo gdje QR čitač postoji. Primjerice, u Gorskom kotaru između međunarodnih prijelaza ponegdje je i više desetina kilometara, a na brdovitom području Žumberka samo jedan, i to na nadmorskoj visini od 800 metara.
Upitali smo stoga policiju za detaljnije tumačenje propisa o pograničnim prijelazima. MUP nam je službeno potvrdio da svi građani EU koji uživaju slobodu kretanja mogu prelaziti na njima. U našem slučaju, kažu, problem je bio što se prijelaz nalaze izvan glavnih cestovnih pravaca, te dnevno preko istog prelazi jako mali broj putnika iz pograničnog područja koje policajci nerijetko i osobno poznaju, zbog čega su čitače QR kodova preusmjerili na međunarodne granične prijelaze.
'Uvođenjem EU digitalne COVID potvrde, svi granični prijelazi opremljeni su čitačima QR koda, ali kako u praksi preko pojedinih pograničnih prijelaza prelazi samo lokalno stanovništvo s pograničnom propusnicom i čija kontrola se sukladno EU zakonodavstvu može provoditi samo na nesustavnoj osnovi obzirom da su dobro poznati policijskim službenicima, nadležne policijske postaje procijenile su kako na pojedinim graničnim prijelazima za pogranični promet s izuzetno malim prometom nisu potrebni QR čitači već su ih preusmjerili na međunarodne granične prijelaze, a poglavito uzevši u obzir kako je za vrijeme turističke sezone promet preko istih bio za pandemijsku godinu izuzetno velik', kažu iz policije.
Dodajmo još dvije važne napomene: za razliku od međunarodnih graničnih prijelaza koji rade cijeli dan, radno vrijeme većine pograničnih prijelaza je od 6 do 22 sata, vikendom i kraće, a od 1. studenog - još kraće (točne podatke o radnom vremenu pojedinih prijelaza pronađite ovdje). Također, na pograničnim prijelazima je kontrola mješovita, što znači da se tamo često znaju zadesiti i slovenski policajci koji su proteklih godina u intenzivnom lovu na ilegalne prelaske šengenske granice. Sve to ukalkulirajte prije nego krenete u pograničnu avanturu, jer i samo kretanje u graničnom pojasu, bez obzira je li riječ o planinarenju, bicikliranju ili hodanju može biti kažnjivo: po hrvatskom zakonu 1000 kuna, a po slovenskom - ovisno o razini i vrsti prekršaja - i do 1000 eura.
