Žalbeno vijeće Haškog suda kojim je predsjedavao sam predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron prihvatilo je žalbu Haškog tužiteljstva i poništilo raniju odluku predsjedavajućeg Sudskog vijeća Haškog tribunala O-Gona Kwona koji je 28. lipnja prošle godine oslobodio bivšeg vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina

Odbačen je tako stav Raspravnog vijeća da dokazi koje su tužitelji predočili do polovice suđenja nisu dovoljni za dokazivanje genocida u Bosni i Hercegovini. Predmet se vraća Raspravnom vijeću na nastavak suđenja protiv Karadžića.

'Žalbeno vijeće poništava zaključak Raspravnog vijeća da ne postoje dokazi na temelju kojih bi, da su prihvaćeni, bio donesen zaključak o genocidnoj namjeri Karadžića i ostalih. Poništava se zaključak Raspravnog vijeća kojim se Karadžić oslobađa odgovornosti i vraća na snagu optužba kojima se Karadžić tereti pod točkom 1. optužnice', kazao je sudac Theodor Meron.

Prema tom dijelu optužnice protiv Karadžića, snage bosanskih Srba su u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale Bošnjake i Hrvate 'uništiti u potpunosti ili djelomično kao etničke grupe'. Odluka se ne odnosi na genocid u Srebrenici, za što Karadžić nije ni bio oslobođen u lipnju prošle godine.

U četiri žalbe Haško tužiteljstvo je tvrdilo da bi 'svako razumno vijeće moglo zaključiti da je u Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku počinjen genocid', kao i da su 'Karadžić i drugi sudionici udruženog zločinačkog poduhvata dijelili specifičnu namjeru čiji je cilj bilo fizičko uništenje bosanskih muslimana'.

To je djelomično prihvaćeno i to je bila osnova za novu sudsku odluku, koju su s radošću prihvatile sve žrtve koje su strahovale da bi Karadžić mogao biti oslobođen odgovornosti za genocid, piše agencija Anadolija.
Tužiteljstvo je u rujnu 2012. uložilo žalbu na oslobađajuću presudu. Žalbeno vijeće je 17. travnja 2013. ove godine saslušalo usmene podneske u vezi sa žalbom.