Na ovogodišnjoj CWUR listi, Sveučilište u Beogradu plasiralo se na 348. mjesto, dok je Sveučilište u Ljubljani na 416. mjestu. Prvih deset su, redom, sveučilišta Harvard, Massachusetts Institute of Technology, Stanford, Cambridge, Oxford, Princeton, Chicago, Columbia, Pennsylvania i California Institute of Technology.

Prošle godine zagrebačko Sveučilište bilo je na 525. mjestu, splitsko na 766. mjestu, riječko na 1526., a osječko na 1959. mjestu. Godinu ranije, kada je Sveučilište u Zagrebu bilo na 517. mjestu, ta najveća hrvatska visokoobrazovna institucija priopćila je da se time svrstala u 2,6 posto najboljih svjetskih sveučilišta.

Ujedno, objašnjena je metodologija različitih globalnih rangiranja sveučilišta, temeljem različitih kriterija i indikatora u metodologiji analize izvrsnosti i uspješnosti institucija. CWUR tako mjeri kvalitetu obrazovanja brojem bivših sveučilišnih studenata koji su osvojili visoka akademska priznanja u odnosu na veličinu sveučilišta, a zaposlenost bivših studenata (alumna) mjeri se njihovim brojem na najvišim rukovodećim pozicijama u najvećim svjetskim kompanijama u odnosu na veličinu sveučilišta.

Nadalje, objasnilo je zagrebačko Sveučilište, metodologija u obzir uzima broj akademskih zaposlenika koji su osvojili velika akademska priznanja; učinkovitost istraživanja mjeri se kroz ukupan broj istraživačkih radova, broj članaka objavljenih u visokokvalitetnim publikacijama i kroz analizu njihovog utjecaja, te uzimanjem u obzir broja navoda visoko citiranih istraživačkih radova.

Hrvatska sveučilišta djeluju u kompleksnom okruženju budući da Hrvatska za istraživanje i razvoj izdvaja samo 0,86 posto BDP-a, čime spada među najslabije zemlje u EU, istaknuli su tada sa zagrebačkog Sveučilišta, navodeći da Njemačka za istraživanje i razvoj izdvaja 3,02 posto BDP-a, Austrija 3,16 posto, SAD 2,79 posto, a Južna Koreja čak 4,55 posto svoga BDP-a.