Afere, namještanja, pogodovanja, uhljebljivanja i lopovluk nisu neuobičajeni za institucije u kojima se okreću goleme količine novca - a kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već godinama prolaze milijarde kuna. Samo u prošloj godini točno 1,8 milijardi, mahom po principu protočnog bojlera: s jedne strane ubire se novac od onečišćivača okoliša i iz europskih fondova, a s druge dijeli za zbrinjavanje otpada i projekte energetske učinkovitosti.

Unatoč razmjerno jednostavnom principu djelovanja, ovaj fond s naslovnica ne silazi još od svog osnutka 2004., u doba prve Sanaderove vlade. Najprije su nestajale stotine milijuna kuna, pa su sklapani štetni ugovori, pa su se dijelili unosni poslovi prijateljima i stranačkim drugovima, pa se prikrivalo dubiozno poslovanje i skrivali neplaćeni računi, a posljednjih godina u fokusu su rastrošnost i poprilično evidentno zapošljavanje po stranačkoj liniji. Sada, evo, i vjerojatni mobing nad zviždačima koji su upozoravali na tu praksu.

Sinonim za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je Vinko Mladineo, njegov prvi i najdugovječniji ravnatelj, regrutiran iz Sanaderova splitskog kruga prijatelja i poznanika. Imao je toliko povjerenje da je poslije isteka mandata 2008., kad je već stekao uvjete za mirovinu, svejedno imenovan na još jedan mandat. Danas 77-godišnji Mladineo još se vuče po sudovima u nekoliko još nedovršenih postupaka.

Duga era neuništivog Mladinea

Sredinom dvijetisućitih Hrvatska se napokon uhvatila ukoštac s plastičnim ambalažnim otpadom i uvela plaćanje povratne naknade, što je rezultiralo fizičkom čistkom okoliša i uklanjanjem milijuna plastičnih boca s ulica i iz prirode - ali i stvaranjem niza novih oblika biznisa. Pa tako, po svemu sudeći, i najobičnijeg šverca i varanja: otkriveno je da je samo na naknadama za plastične boce u prvoj fazi zabilježen gubitak od 700 milijuna kuna.

Mladineo se pravdao 'velikim brojem sakupljača boca', no ispostavilo se da su se nepravilnosti odvijale na mnogo višoj razini. Naime, istražitelji su ušli u trag tvrtkama koje su uvozile ambalažu iz inozemstva, zatim većim količinama boca koje u nisu postojale u stvarnosti - nego samo u krivotvorenom knjigovodstvu - a otvoreno se sumnjalo i u to da su određene količine boca prošle kroz sustav nekoliko puta jer nisu postojali nadzor i kontrola. Slično se, navodno, događalo s automobilskim olupinama, a na cijeloj toj praksi prosperirale su privatne tvrtke koje su u rekordnom roku nabujale od jednog na stotine i tisuće zaposlenih.

Bio je eksponiran i na sanacijama neuralgičnih ekoloških točaka, na koje su utrošene stotine milijuna kuna. Samo u mjestu Vranjicu pokraj Splita, u kojem se nalazila tvornica Salonit, umjesto početno planiranih 5,5 milijuna kuna na sanaciju azbesta utrošeno je 111 milijuna kuna, a u bivšoj tvornici glinice u Obrovcu 135 milijuna kuna. Neki poduzetnici čak su uspjeli dvostruko naplatiti isti posao: iskope zemlje u Posedarju s jedne strane i njeno odlaganje u Obrovcu s druge strane.

S obilate pravosudne trpeze iz doba ravnatelja Mladinea izdvojit ćemo optužbu da je s bivšom HDZ-ovom saborskom zastupnicom Barbarom Bešenić te još četvero optuženika i tri tvrtke oštetio Fond za 130 milijuna kuna fiktivnim otkupom PET ambalaže, zatim postupak u kojemu se ispitivalo primanje mita od najmanje 900 tisuća kuna od 'dalmatinskog kralja otpada' Mihe Zrnića Marinovića za neosnovano uvećane račune te krak afere Fimi media, vrijedan nešto više od milijun kuna, za koju je na koncu nepravomoćno oslobođen.

Od bizarnosti ćemo izdvojiti tvrdnje da je u to doba Mladineo navodno gotovinom kupio stan vrijedan 300 tisuća eura, kao i namještaj za otprilike milijun kuna. Čak je i uređenje njegova ureda stajalo oko 500 tisuća kuna, a posebno atraktivna bila je 'soba za odmor' te jacuzzi u stražnjoj prostoriji.

Ravnateljica na sedam dana

Smjenom vlasti u povijest odlazi Mladineo, ali u nju se upisuje i Sanja Kalambura - ravnateljica s najkraćim mandatom na čelu Fonda. Točno sedam dana.

Imenovala ju je Mirela Holy, navodno jer ni ona ni Kalambura nisu imale pojma o postojanju postupka kojim je Uskok tereti za navodni kriminal oko nabave kanti za smeće za Općinu Perušić. Prijavio ju je Mladineo. Ona je pak javno izjavila da se radi o notornim lažima, a nije nevažna ni njena izjava da su se 'razišli' zato što nije željela sudjelovati u nezakonitim radnjama vezanima uz odlagalište Obrovac. U tom slučaju teškom 46 milijuna kuna Kalambura je označena kao krunska svjedokinja protiv Mladinea. Kasnije je dobila 800.000 kuna zbog nezakonitog otkaza u Fondu, a koliko je poznato, nijedan od ovih postupaka nije pravomoćno završen.

Kad je Mirela Holy u sklopu Milanovićeva 'podizanja letvice' otišla iz Vlade, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uslijedila je era Hrvatske narodne stranke (HNS). U prvu fotelju sjeo je Sven Mueller, a on je iznimno blisko surađivao s tadašnjim ministrom zaštite okoliša Mihaelom Zmajlovićem.

Njegov mandat obilježila je rastrošnost u dijeljenju poticaja, zbog koje je ova institucija završila u gubicima i kasnije je morala uzeti kredit od gotovo pola milijarde kuna za pokrivanje starih dugova. Magazin 'Provjereno' otkrio je rezultate revizije koji su pokazivali nesavjesno poslovanje, zatim 92 milijuna kuna vrijedne 'skrivene' račune koji nikada nisu došli do knjigovodstva, ali i odlaske dijela vodećeg menadžmenta koji je na ključnim pozicijama ostavio sebi bliske ljude, bračne drugove i kumove. Mueller se branio tvrdnjom da nije bio upoznat s nepravilnostima, u Fond su ušli nezavisni revizori, a godinama nakon podnesenih prijava Državno odvjetništvo još je u fazi 'provođenja izvida'.

Trakavica o skupom preseljenju

Iz mandata ovog ravnatelja pamti se misteriozno povećanje budžeta Fonda namijenjenog oglašavanju za čak 50 puta, i to uoči izbora, potom neobično skupa web stranica Bioportal, plaćena 914 tisuća kuna, a i trakavica o preseljenju u Zagrebtower, u kojem se Fond skućio s Ministarstvom zaštite okoliša i još nekoliko drugih srodnih institucija, i to u privatnom najmu, koji se pokazao znatno skupljim od dotadašnjeg, povlaštenog, u prostorima u vlasništvu Grada Zagreba. Cijena je kasnije dodatno rasla, javnost je negodovala, a novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović najavljivao je hitno iseljenje - sve dok se nije pokazalo da bi se ono moralo platiti dodatnih 26 milijuna kuna.

'Dala baba dinar da uđe u kolo, sad bi dala pet da izađe', duhovito je situaciju opisala Slobodna Dalmacija, koja je i otkrila ovu aferu.

Dobrović je smijenio Mullera i na njegovo mjesto postavio uglednog profesora iz Osijeka Ljubomira Majdandžića, što je u stručnoj javnosti pozdravljeno - no on je potrajao koliko i sam Most. Do prve okuke, gdje u fotelju ponovno uskače HNS u liku Dubravka Ponoša.

U cijeloj 2017. godini Fond za zaštitu okoliša - usprkos tadašnjem proračunu od 1,4 milijarde kuna i dodatnih 500 milijuna Vladine pomoći - nije raspisao nijedan jedini nacionalni natječaj, nego tek transferirao europski novac, što dovoljno opisuje užas u njegovim financijama te količinu zaostalih računa i dugovanja koju je trebalo podmiriti. Prema Ponoševim tvrdnjama, institucija je ipak stabilizirana, a to je očigledno bio signal za nove pothvate - poput masovnog zapošljavanja stranačkih kolega. U samo nekoliko mjeseci, naime, ondje je na posao primljeno devetero članova HNS-a i jedna supruga HNS-ovog načelnika. Zbog nekih od njih, koji nisu imali potrebne reference i radno iskustvo, mijenjao se interni pravilnik o sistematizaciji.

Bilo je to doba zatezanja odnosa između HDZ-a i HNS-a, pa je ministar zaštite okoliša poslao svoj upravni nadzor u Fond. Kasnije, kad se situacija smirila, objavljeno je da ništa nije bilo sporno, pa nitko nije ozbiljno proučio tvrdnje da je broj novozaposlenih HNS-ovaca u stvarnosti znatno veći i da se kreće negdje oko pedeset.

Danas u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi oko 350 ljudi. Ravnatelja će po svemu sudeći imati još vrlo kratko: Ponoš je 'stavio mandat na raspolaganje' i nema sumnje da će na koncu ipak otići. Za sutra je sazvao još jednu presicu.

Petnaestogodišnja povijest Fonda poučava: za kadrovska pitanja treba pratiti reakcije stranke kojoj se Fond nalazi u izbornom plijenu. A za afere više-manje, one dođu i jednako brzo prođu.