U saborskoj raspravi o trećem krugu porezne reforme oporba i vladajući polemizirali su u četvrtak o tome tko će najviše imati koristi od predložene porezne reforme, hoće li to biti tek manjina koja zarađuje više od 17.000 kuna mjesečno ili svi slojevi hrvatskih građana
Ministar financija Zdravko Marić naglasio je da predloženi paket poreznih izmjena treba gledati cjelovito a ne samo jedna njegov segment istaknuvši kako je namjera porezno rasterećenje od 3 milijarde kuna koje se predlaže s početkom iduće godine rasporediti na što je moguće više građana i poduzetnika.
"Znate li koliko građana je obuhvaćeno ovim rasterećenjem? Trinaest do 14 tisuća ljudi u Hrvatskoj i to čija je plaća 3 do 4 puta veća od prosječe plaće. A od tog malog broja zaposlenih, oni koji imaju troje i više djece neće ni osjetiti da im je plaća porasla", ustvrdio je Božo Petrov (Most).
vezane vijesti
Prema njegovu mišljenju, neprovođenje stvarnih gospodarskih reformi dovest će do daljnjeg pada hrvatskog gospodarstva i nastavka iseljavanja hrvatskih obitelji.
"Na kraju će država biti siromašna država jeftine radne snage, bit će država koja neće imati modernu industriju visoko dodane vrijednosti te time visokih plaća, nego staru industriju niske dodane vrijednosti i malih plaća", rekao je Petrov.
Hoće li poreznom reformom građanima rasti plaće ili neće upito je i Branko Grčić (Klub SDP-a).
"Maksimalno povećanje plaće bez obzira kolika ona bila je 1.600 kuna i pitam vas što to znači čovjeku koji prima 40 ili 50 tisuća kuna", kazao je i ustvrdio kako reformom veći broj građana neće bitno profitirati.
Kritičan je bio i prema povećanju neoporezivog dijela godišnjih primitaka s 2.500 na 7.500 kuna, za koje ministar financija Marić naglašava da može dotaknuti svakog hrvatskog zaposlenika, nevezano na visinu njegovih mjesečnih ili godišnjih primanja, ovisno o mogućnostima poslodavca.
"Ni tu nema garancije, ne zna se ni koliko firmi, ni kojem broju radnika bi eventualno povećali te nagrade. Znači, opet će profitirati samo jedan vjerojatno manji broj zaposlenih, a većina radnika opet neće dobiti mnogo iz te mjere", smatra Grčić.
Ivan Šuker (Klub HDZ-a) međutim ističe kako je upravo ta novina usmjerena prema 390 tisuća koji su izvan poreznih škara, jer ne samo da na to neće plaćati porez na dohodak, nego ni doprinose.
Naglašava i da poreznu reformu treba gledati u kontekstu proračuna za iduću godinu, a kada se govori o neoporezivom dijelu dohotka imati u vidu da od 2,34 milijuna građana koji primaju dohodak njih 1,5 milijuna nije obuhvaćeno poreznim šakarama.
"Minimalna plaća ovim reformama povećava se za nula kuna, onima s bruto od 5000 kuna za 140 kuna, a onima koji ima 20 tisuća bruto za 360 kuna", kazao je Branimir Bunjac (Klub Živog zioda i Snage).
Ministra Marića upitao je koliko će njegova plaća porasti od 1. siječnja 2019., na što mu je ministar objasnio kako će mu plaća biti identična.
"Moja plaća koja će biti isplaćena za mjesec prosinac bit će identična onoj plaći koja će mi kao ministru biti isplaćena u siječnju; dakle, nema korekcije, obzirom da ne ulazim u stopu od 36 posto, dakle, na moju osobnu plaću neće biti nikakve refleksije", odgovorio je ministar financija. Marić je zastupniku Bunjcu također pojasnio kako mu neće porasti plaća ni povećenjem osnovnice od tri posto za javne službe, jer je on državni dužnosnik.
Tomislav Žagar (NZ) reformu je nazvao 'reformom umjerenog rasterećenja u granicama rashoda' te ju usporedio sa sarmom.
"Znate što je problem? Što vam kupus za tu sarmu daju drugi ministri pa onda veličina sarme ovisi o tim listovima koje su vam dali", kazao je Žagar i pozvao ministra da više pažnje obrati na rashodovnu stranu budući da porezni prihodi stalno rastu.
Stjepan Čuraj (HNS) naglašava da porezna reforma ne ide na štetu ni građana niti poslodavaca i ne donosi ni jednu mjeru koja će nekom iziskivati da plaća više poreza. "Sada to što bi neki željeli da se plaća još manje nego što je, moramo svesti u neke realne okvire", kazao je.
Za prosječnu hrvatsku obitelj s dvoje djece i plaćama do 6.000 kuna povećanje neoporezivog odbitka na 5000 kuna ne bi značila veću plaću, rekla je Božica Makar (HNS) odgovarajući na prijedlog oporbe.
Ivica Mišić (NZ) kao poduzetnik čestitao je i zahvalio ministru financija Mariću na svemu što je učinio poreznom reformom, procijenivši da je to "sasvim dovoljno za ovo vrijeme".
Tulio Demetlika (Klub IDS-a, PGS-a i RI-a ) i Kažimir Varda (Klub Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika) izrazili su, pak, zabrinutost kako će se porezne izmjene odraziti na prihode jedinica lokalnih samouprave.
Davor Vlaović (HSS) ocijenio je da je ministra Marić propustio poentirati i "zabiti tricu", zamjerivši što smanjenu stopu PDV-a nisu ušli kulen i suhomesnati proizvodi. "Zato Vas Slavonci neće pozdravljati s 'bravo ministre', a mogli ste tu poentirati", rekao je.
Stopa PDV-a snižena je na svježe meso i rashlađeno meso, svježu i rashlađenu ribu, voće, povrće, jaja, pelene, žive životinje i tu smo morali povući granicu u okviru fiskalnih mogućnosti, odgovorio je Marić .
"Mesne prerađevine kao i smrznuto meso ne mogu biti stavljene u ovom trenutku u taj režim snižene stope PDV-a ", dodao je.
Predrag Matić (SDP) rekao je kako je začuđen što se smanjuje PDV na sve vrste mlijeka osim na jogurt, podsjetivši na nedavnu izjavu predsjednice Hrvatske Kolinde Grabra Kitarović.
"Ja sam se sjetio jedne tužne priče kako je negdje nedavno jedan poznata Hrvatica morala napustiti ovu zemlju upravo zbog visokih cijena jogurta. Stoga vas molim gospodine ministre da preuzmete odgovornost i da u ovu rubriku mlijeka oslobodite i naše jogurte i da ne dopustite više i jedan Hrvat zbog jogurta mora napustiti Hrvatsku", kazao je Matić na što mu je Marić odgovorio da se obični jogurt već nalazi u sustavu snižene stope PDV-a.
Oporba je ipak pozdravila smanjenje stope PDV-a na 5 posto za bezreceptne lijekove.
