Još u srpnju, podsjeća Glas Istre, održana je koordinacija gradonačelnika Labina Tulija Demetlike (IDS) i načelnika četiriju općina na Labinštini gdje je odlučeno da se krene na 'podebljanje' lokalnih proračuna traženjem (od Vlade i HEP-a) udvostručenja dosadašnjih 20 milijuna kuna za rentu i drukčije preraspodjele naknade za korištenje prostora elektrane.

Do sada su tzv. energetsku rentu primali Općina Kršan (92 posto) i Grad Labin (osam posto). Prema novom prijedlogu koji je usuglasila koordinacija, Kršan bi od dvostruko većeg iznosa novca dobivao polovicu, Labin 26 posto, a općine Raša, Sv. Nedelja i Pićan po osam posto.

Prevedeno u kune – Kršan sada prima devet milijuna, a Labin pola milijuna. Po aktualnom obračunu i nakon izgradnje Plomina 3 Kršan bi dobivao 18,4 milijuna, a Labin 1,6 milijuna. Ukoliko se prihvati prijedlog koordinacije, Kršan bi dobivao polovicu od ukupnog iznosa od 40 milijuna, Labinu bi pripalo 10,4 milijuna, a općinama Raša, Sv. Nedelja i Pićan po 3,2 milijuna kuna svakoj.

No u raspodjelu novca uključila se i Općina Gračišća, čiji načelnik Ivan Mijandrušić (IDS) u priči o potencijalnim oštećenijima ne priznaje administrativne međe, pa je prošlog tjedna od čelnika HEP-a i Vlade i službeno zatražio da razmotre mogućnost po kojoj bi i ta općina mogla dobiti dio 'energetske rente'.

Štetni plinovi ne poznaju granice lokalnih samouprava. Od TE Plomin smo udaljeni svega 10 kilometara zračne linije. Ako rentu traže općine koje su od elektrane udaljenije od naše, imamo i mi pravo na nju', ukazuje načelnik Mijandrušić. Slično se razmišlja i u Općini Mošćenička Draga koja će najvjerojatnije zatražiti dio novca.

Premijer Zoran Milanović za nedavna je posjeta Labinu najavio kako će žitelje Labinštine država i HEP 'odgovarajuće obeštetiti', podsjetivši ih da im je 'ugljen – povijest i budućnost'. Lokalni čelnici očito su se pomirili s 'ugljenarom', pa im je, na kraju, samo ostalo podijeliti novac koji će stići iz Zagreba.