Najavom da će se Hrvatska miješati u unutarnje stvari BiH kako bi Hrvati u toj zemlji ostvarili jednakopravnost, predsjednik HDZ-a uzburkao je duhove u BiH. Analitičar društvenih zbivanja Nino Raspudić ne vidi zašto je tomu tako; smatra da je to ustavna obveza Hrvatske te se nada da će se službeni Zagreb ubuduće 'miješati u korist Hrvata u BiH, a ne na štetu kao što je to činio, recimo, bivši predsjednik Stjepan Mesić i ranije HDZ-ove garniture'
Podsjetimo, Karamarko je u subotu u Jajcu poručio da će se Hrvatska miješati u unutarnje stvari BiH kako bi Hrvati u toj zemlji ostvarili jednakopravnost, što sada nije slučaj. U jeku kampanje za opće izbore u BiH, takvu izjavu na nož je dočekao predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke Sefer Halilović, bivši zapovjednik Armije BiH, napominjući da će, ako postane predsjednik BiH, osobe poput Tomislava Karamarka i Aleksandra Vučića proglasiti personama non grata, jer im nije mjesto u zemlji koju ne poštuju. On smatra da je Karamarko između redaka poručio da želi 'nastaviti s politikom Franje Tuđmana i Mate Bobana, u Den Haagu osuđenoj kao udruženi zločinački poduhvat'.
Tijekom turneje po BiH, gdje je dao vjetar u leđa bratskom HDZ-u BiH, Karamarko je kritizirao ostale hrvatske stranke - aludirajući na HDZ 1990. - što se nisu dogovorili o zajedničkom nastupu na izborima. 'Njima će suditi povijest, ali će im suditi i narod. One grane koje otpadaju od HDZ-a, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj, jednostavno usahnu i nestanu', slikovit je bio Karamarko.
Nino Raspudić ističe da nije problem to što su otpali od HDZ-a, 'nego to što vode probošnjačku, a ne prohrvatsku politiku'. Taj analitičar, inače, pozitivnim ocjenjuje promjenu hrvatske politike prema BiH, kako onu predsjednika Ive Josipovića tako i premijera Zorana Milanovića, kao i posljednje najave šefa oporbe Karamarka. 'Drago mi je što konačno postoji okvirni konsenzus oko potpore Hrvatima u BiH – ono što je prije bio prijepor sad je točka oko koje se svi slažu', ocjenjuje Raspudić.
Ništa sporno u Karamarkovoj izjavi ne vidi ni politički analitičar Davor Gjenero. On podsjeća da je Karamarko tijekom svog prvog stranački usmjerenog posjeta BiH poručio tamošnjim Hrvatima da svoje probleme moraju rješavati unutar BiH, prije svega savezništvom i suradnjom s Bošnjacima, da ne smiju koalirati s Miloradom Dodikom i svima koji zagovaraju destrukciju države.
'U tom kontekstu, ovu izjavu ne vidim problematičnom, jer je čitam kao nastavak te Karamarkove politike. Hrvatska ima obvezu brinuti se o dijelu svog naroda koji živi u susjednoj državi, a ovaj koncept nemiješanja u unutarnje stvari susjedne zemlje koncept je iz vremena detanta – suradnje demokratskih i autoritarnih režima, kad ste se pravili da vas se ne tiče to što se krše osnovna ljudska prava, već ste surađivali s tuđom elitom zbog ostvarivanja nekih zajedničkih interesa', tumači Gjenero.
Hrvatske se, ističe, itekako tiče to da BiH bude demokratska, jedinstvena država, da se spriječi svaki proces razaranja BiH, da se ona razvija kao visoko decentralizirana država koja osigurava ravnopravnost svim svojim narodima, ali i građanima. Karamarko pak 'osobno nema nikakvog tereta, backgrounda prljave politike prema BiH'. Na pitanje nije li Karamarko snažnom izjavom ipak pustio 'duha iz boce', Gjenero podsjeća da ne bi tražio nekakav krimen u svakoj njegovoj izjavi.
'Karamarko je politički odrastao uz Stipu Mesića. Nadalje, na osnovi obiteljskog backgrounda izrazito dobro poznaje BiH i etnogenezu Bošnjaka. Nikad kod Karamarka nije bilo nekakvih ideja destrukcije BiH, ne vidim je ni u ovoj rečenici', zaključio je Gjenero.
