U obimnom zborniku pod naslovom "Demografske i etničke promjene u BiH" koji se temelji na procjeni procesa u protekla dva i pol desetljeća te usporednoj analizi rezultata popisa stanovništva iz 1991. i 2013., desetak bosanskohercegovačkih znanstvenika iz različitih područja upozorilo je na činjenicu kako je BiH doživjela radikalnu transformaciju te kako je to trajno promijenilo etničku sliku zemlje.

Akademik Mirko Pejanović podsjetio je kako je do početka rata BiH etnička slika zemlje najčešće uspoređivana s tigrovom kožom zbog šarolikog sastava i izmiješanosti stanovništva u gotovo svim dijelovima zemlje.

Pejanović je podsjetio kako su multietničke općine do 1991. bile pravilo a one u kojima su živjeli pripadnici samo jedne nacije iznimke no ta je slika danas potpuno drugačija.

Uoči rata i raspada SFRJ BiH je bila adminstrativno podijeljena na 109 općina a posljednjim prijeratnim popisom lako je dokazati kako je tada čak 91 općina imala miješani nacionalni sastav stanovništva.

U gotovo polovici općina odnosno u njh 46 Hrvati, Srbi i današnji Bošnjaci a tadašnji Muslimani bili su gotovo podjednako zastupljeni u udjelu stanovništva a u još 40 općina sastav stanovništva je bio uravnoteženo dvonacionalan.

Ratna razaranja, etnički progoni i trajno iseljavanje građana BiH tu je sliku potpuno promijenilo i nametnulo omjere potpuno suprotne prijeratnim.

Daytonskim ustrojem uvedene su nove općine pa ih je sada u BiH 141 a od toga je njih stotinu potpuno "etnički čisto".

Tek po dvadesetak općina u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj očuvalo je u stanovitoj mjeri strukturu stanovništva koja se može nazvati multietničkom.

Sve to preslikano je i na entitetskim razinama gdje se također mogu prepoznati etnički homogeni teritoriji na kojima pripadnici jednog naroda čine između 70 i 90 posto ukupnog udjela stanovništva.