Sagledavajući dosadašnji tijek ruske agresije na Ukrajinu, ne treba naglašavati superiornost ruskih zračnih snaga, osobito njezinih borbenih zrakoplova i helikoptera koji su izveli prve ratne akcije iz sigurnosti svog zračnog prostora. Rusija je najprije napala velik broj ključnih ukrajinskih obrambenih središta raznim sredstvima, poput balističkih projektila, dalekometnog topništva i krstarećih projektila, lansiranih s mora, ali i zraka.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je prije ruske agresije, barem prema dostupnim podacima, imalo u svojem sastavu 37 višenamjenskih lovaca tipa MiG-a 29, 12 komada lovaca bombardera Su-24, 17 primjeraka operabilnih jurišnika Su-25 i 26 lovaca tipa Su-27 te zanemariv broj transportnih zrakoplova i helikoptera. No ekonomske i logističke poteškoće nakon ruske aneksije Krima 2014. dovele su do naglog pada operativnosti ukrajinske flote, osobito lovaca koji su mogli obavljati funkcije protuzračne obrane ili odvraćanja ruskih suparnika.

Nakon ruske aneksije Krima u javnosti se nisu pojavljivale pouzdane vijesti o stanju u ukrajinskom ratnom zrakoplovstvu. Je li većina zrakoplova oborena u zraku, uništena na zemlji ili su im baze onesposobljene tijekom ruskih napada u posljednjih šest dana? Najvjerojatnije je riječ o kombinaciji svih spomenutih čimbenika, uz nemogućnost komuniciranja te sposobnost zapovijedanja i kontrole nad zračnim prostorom. Rezultat je, smatraju vojni analitičari, nedvosmislen jer su ukrajinsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana srednjeg i dalekog dometa eliminirani kao prijetnja već u prvim danima rata.

'Duh Kijeva' je propagandna priča za malu djecu

S tom ocjenom slaže se i Ivan Selak, naš proslavljeni pilot koji je u svibnju 1992. godine iz JNA preletio MiG-om 21 na hrvatsku stranu i potom odradio, kako sam kaže, više nego dovoljan broj borbenih zadaća tijekom Domovinskog rata. Selak u razgovoru za tportal ističe da podaci o zračnom sukobu iznad Ukrajine dolaze 'na kapaljku', osim pojedinih fotografija i videosnimaka srušenih zrakoplova i helikoptera. Nažalost po Ukrajinu, smatra tportalov sugovornik, bilo je očekivano da će Rusi biti dominantni u zraku.

'Zračnih sukoba iznad Ukrajine gotovo i da nije bilo. Dosadašnji tijek ratovanja na nebu podsjeća na NATO-vo bombardiranje Srbije i Crne Gore 1999. godine. Ono što je poletjelo iz sastava ukrajinskog ratnog zrakoplovstva uglavnom je srušeno. Nažalost je to tako, a priče o raznoraznim 'duhovima Kijeva', odnosno o pilotu ukrajinskog MiG-a 29 koji je u jednom danu srušio šest ruskih borbenih zrakoplova i helikoptera, propagandne su priče za malu djecu bez ikakve realne podloge', ocjenjuje Selak.

U zabrinjavajuće loše predratno stanje ukrajinskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane Selak se uvjerio 2013. i 2014. godine, kada je kao probni pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) testirao naše MiG-ove 21 za vrijeme njihovog remonta u ukrajinskoj Odesi. Selak ističe da je Kijev od osamostaljenja Ukrajine potpuno zanemario svoju vojsku.

'Ukrajinski piloti jedva su sastavljali kraj s krajem te su bili primorani voziti taksi kako bi preživjeli. Možete misliti kakav je onda bio moral ukrajinskih pilota', kaže Selak.

Pogubna uspostava no fly zone

Tportalov sugovornik odlučno odbacuje kao nerealne i pojedine najave o uspostavi zabrane letenja iznad Ukrajine, tzv. no fly zone, kakve je koristio NATO tijekom zaljevskih ratova, sukoba u bivšoj Jugoslaviji te rata u Libiji. Prema Selaku, uspostava zone zabrane letenja ne dolazi u obzir jer se ona ne može samo uspostaviti, već je treba i provoditi, što bi značilo da se NATO obavezao na rušenje ruskih zrakoplova.

'Vladimir Putin po svojoj neuračunljivosti uvelike podsjeća na predsjednika tzv. Srpske Krajine Milana Martića nakon pokrenute vojno-redarstvene operacije Bljesak u svibnju 1995., kada je raketirao Zagreb dalekometnim višecijevnim bacačem raketa tipa M-87 Orkan. Da je Martić u tom trenutku imao atomsku bombu, uvjeren sam da bi lansirao i nju. Slično je i s Putinom, kojeg ne treba suviše dražiti, već pregovarati s njim, pa ako treba i do besvijesti, kako bi se izbjegle dodatne žrtve. Sve je bolje nego izazivati nekoga s pristupom crvenom gumbu jer je evidentno da Putin neće popustiti', mišljenja je sugovornik.

Selak kao nemogućim odbacuje i ideju Europske unije da Ukrajincima kao pomoć dostavi njihovim pilotima poznate MiG-ove 29 i Suhoje Su-25, a koji se nalaze u sastavima ratnih zrakoplovstava članica EU-a i NATO-a, Poljske, Slovačke i Bugarske. Prema sugovorniku, nije moguće ni to da iz tih zemalja polete NATO-vi zrakoplovi prema Ukrajini kako bi se sukobili s ruskim suparnicima. 'Bio bi to kraj civilizacije jer bi Putin zasigurno još strašnije uzvratio', naglašava tportalov sugovornik.

Valja dodati da je riječ o vrlo malom broju MiG-ova 29 u sastavima poljskog, slovačkog i bugarskog ratnog zrakoplovstva te primjeraka Su-25 koje imaju Bugari, za koje je upitna njihova operabilnost, a ne zna se ni u kakvom su stanju ukrajinski vojni aerodromi nakon početnih djelovanja ruske vojske. Time bi se spomenute članice NATO-a dovele u poziciju da nemaju dovoljno borbenih zrakoplova za čuvanje vlastitog zračnog prostora.

Svaki ukrajinski zrakoplov – glineni golub za Putinovu avijaciju

Ako su NATO i EU voljni naoružavati Ukrajinu, to bi trebao raditi potiho i bez velike pompe, mišljenja je Selak te dodaje da su Ukrajincima, s obzirom na dosad viđenu situaciju na ratištu, potrebni prijenosni raketni protuzračni sustavi, poput američkih FIM-92 Stinger, za rušenje ruskih niskoletećih helikoptera te protuoklopni vođeni raketni sustavi FGM-148 Javelin za uništavanje ruskih oklopa.

Selak nadodaje da su se djelotvornima pokazale i ukrajinske bespilotne letjelice jer mogu djelovati u svako doba dana i svim vremenskim uvjetima, a imaju i smanjen radarski odraz te za svoje polijetanje i slijetanje ne trebaju aerodrome. Prema tportalovom sugovorniku, riječ je o sustavima koji će već do 2035. u potpunosti zamijeniti borbene zrakoplove s posadom.

'Zračni prostor iznad Ukrajine u potpunosti je pod kontrolom Putina. Svaki ukrajinski zrakoplov je zbog ruske superiornosti u zraku po količini i kvaliteti zapravo glineni golub. Dolazak NATO-a radi zaštite ne bi završio na konvencionalnim sredstvima, već povećava mogućnost upotrebe nuklearnog naoružanja, posebno ako bi pritom Putin osjetio da će biti poražen', zaključuje Selak.