Bez utvrđivanja kaznene odgovornosti Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Ivana Jarnjaka, Davora Domazeta Loše, Mate Laušića, Miroslava Tuđmana, Jure Radića i drugih osoba na najvišim vojnim i političkim funkcijama zbog propuštanja sprječavanja i kažnjavanja svojih podređenih u počinjenju zločina, ne može doći do potpune i cjelovite katarze društva koje bi trebalo preuzeti dio odgovornosti za zločine počinjene u njihovo ime i tome bi se trebalo posvetiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u istražnim radnjama, istragama i optužnicama za ratne zločine, poručile su nevladine udruge Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Na okruglom stolu 'Nužnost učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina jačanjem regionalne suradnje i procesuiranje zapovjedno odgovornih osoba' u Hrvatskom novinarskom društvu u organizaciji spomenutih udruga istaknuto je i da bi trebalo otpisati parnične troškove strankama koje nisu uspjele u svojim tužbama protiv RH za naknadu štete zbog smrti bliske osobe ili uništenja imovine od strane osoba za koje odgovara RH te iznaći političko rješenje kako bi se obeštetilo sve civilne žrtve rata u skladu sa smjernicama Ujedinjenih naroda.
Udruge predlažu osnivanje Fonda za sve civilne žrtve rata, čime bi se pokazalo iskreni stav prema tim ljudima, naime, 'otpisivanje parničnih troškova bio bi prvi korak u otplati duga koji država ima prema žrtvama', kazala je Vesna Teršelič iz Documente.
'Nema presude ni imovinske naknade ni na našim ni na međunarodnim sudovima. Budimo kritični i prema domaćem i prema međunarodnom pravosuđu i upozoravajmo na nedostatke', poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović i ponovio da 'sve počinitelje i žrtve treba tretirati jednako'.
Pritom je istaknuo da on osobno nikada neće dati pomilovanje počiniteljima najtežih kaznenih djela što uključuje i ratni zločin. Međutim, kako je rekao, 'što mu to vrijedi kad Međunarodni kazneni sud prijevremeno otpušta počinitelje raznih zločina, a da to čine i neki domaći sudovi za ratne zločine'
'Takav oblik 'podrške' počiniteljima ratnih zločina treba biti krajnje restriktivan', zaključio je Josipović.
Sudionici okruglog stola složili su se da je protekla godina bila izuzetno dinamično razdoblje u pogledu procesuiranja ratnih zločina i procesa suočavanja s prošlošću, ali i da ima još puno prostora za napredak.
'Posebno smo ponosni jer je razvijen sustav za zaštitu žrtava, pozivni centar za svjedoke za koji je upravo danas s UNDP-em potpisan ugovor o suradnji, a uspostavljena su i četiri specijalizirana suda za ratne zločine, te će se za suce koji će suditi provoditi osobne edukacije', kazala je zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt.
Kao događaj koji je najviše obilježio prošlu godinu istaknuta je objava nepravomoćne osuđujuće presude Haškog suda protiv Ante Gotovine i Mladena Markača. Marko Sjekavica iz Građanskog odbora za ljudska prava upozorio je na 'odnos političke elite, javne televizije i većine medija prema toj presudi koji je pokazao zastrašujući manjak pijeteta i senzibiliteta za žrtve zločina zbog kojih su nepravomoćno osuđeni.
Bilo je tu paušalnih političkih komentara i uzdizanja nepravomoćno osuđenih na pijedestal nacionalnih heroja, organiziranja prosvjeda potpore na kojima je korištena nacionalistička retorika i govor mržnje, i to kao rezultat pristranog medijskog izvještavanja, a političari, uključujući najviše državne dužnosnike, nepravomoćnu presudu su gotovo u pravilu tumačili kao presudu kojom je čitav Domovinski rat okarakteriziran zločinačkim pothvatom'.
O zapovjednoj odgovornosti još će biti govora, jer je to važna tema i za nju vlada velik interes pa udruge planiraju još jedan okrugli stol upravo na tu temu, a upozorile su i na nedovoljno istražena silovanja kao oblik počinjenja ratnih zločina te potrebu intenziviranje napora u procesuiranju što većeg broja neposrednih počinitelja sukobljenih strana.
