Izmjene su pisane u Ministarstvu kulture, čeka se konačno usuglašavanje na Vladi, a onda i hitna saborska procedura ne bi li zakonski prijedlog bio čim prije usvojen. Na taj način skinula bi se s Programskog vijeća HRT-a zadaća izbora, ona zbog koje je u velikoj mjeri i bilo neučinkovito tijelo preko kojeg su se prelamali raznorazni interesi, a time bi se praktički dokinula potreba za tim da se u Vijeće i opet vrate političari, kako se spekuliralo, makar će zadnju na tu temu kazati zastupnici, navodi dalje riječki dnevnik

Jutarnji list piše da će navodno Vlada u Sabor poslati model prema kojem će u Vijeću i dalje sjediti stručnjaci, ali će ih se drukčije birati. Prema sadašnjem zakonskom rješenju, nakon raspisivanja natječaja, o kandidaturi za Vijeće usuglašavaju se parlamentarne stranke, odnosno vladajuća većina predlaže svoje kandidate, a manjina svoje pa se oko toga usuglašavaju.

'Više neće biti stranačke kvote pri odabiru članova Programskog vijeća. Na taj se način želi izbjeći svaki utjecaj politike na Programsko vijeće koje bi se ubuduće trebalo baviti isključivo programom, a ne drugim stvarima kao do sada', doznaje Jutarnji. Prema informacijama tog dnevnika novi zakon bi trebao povećati i razinu profesionalnosti Nadzornog odbora, ali će dobiti i nešto samostalniju ulogu od one koju sada ima.

Nadzorni odbor na taj način više ne bi bio pupčanom vrpcom vezan s Programskim vijećem. Naime, Programsko vijeće i Nadzorni odbor imali su zajedničku zadaću imenovati predsjednika Uprave HRT-a i dva člana Uprave.

'Mrcvarenje HRT-a mora prestati. Šteta koju sadašnja uprava čini već je odavno prešla sve granice. Novi model upravljanja javnom televizijsko-radijskom mrežom pripremljen je i mislim da je bolji od postojećega. Ovoga mjeseca mora biti predstavljen Vladi i javnosti da bi već u travnju bio ozakonjen u hrvatskome Saboru, a u svibnju implementiran izborom novih upravnih, nadzornih i programskih tijela', napisao je nedavno na svom profilu na društvenoj mreži Facebook saborski zastupnik HNS-a i član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Goran Beus Richembergh.

Da se radi o trenucima i zakonima koji bi mogli na dulji rok odrediti sudbinu javnog servisa i njegovih preko 3.000 zaposlenika, osjetili su i u Sindikatu novinara djelatnom pri HTV-u, baš kao i u prisavskom ogranku Hrvatskog novinarskog društva.

Stoga pozivaju sve koji podržavaju ideju neovisne televizije, da u četvrtak točno u podne dođu u Novinarski dom, gdje će o važnosti javne televizije, njezinim zadaćama i ciljevima govoriti dugogodišnji televizijski djelatnici. Jer, kako stoji u pozivu: 'Društvene, kulturne i političke elite, bez obzira na svoje kratkoročne dnevne interese, konačno moraju dati jasan i javni odgovor na pitanje žele li da u ovoj zemlji postoji vjerodostojni javni medij, potpuno nezavisan od političkih i gospodarskih interesa i pritisaka.'