'Što ćemo postići time? Misli li itko u Hrvatskoj da će se škole, koje se trebaju prilagoditi europskom tržištu rada i uskladiti s njim, ovim potezom biti bliže ili dalje Europi? Treba li osnovni kriterij biti zakonska prednost ili stručnost?', protupitanjem za tportal najnoviji zakonski potez komentira ravnatelj osječke Osnovne škole Augusta Šenoe Krešimir Ćosić, i sam sudionik u Domovinskom ratu, ali, govori nam, nikada nije išao po dokumente ili tražio određena prava iz toga vremena.

Ovom profesoru hrvatskog jezika i književnosti koji je izvanredno završio i Studij knjižničarstva teče drugi ravnateljski mandat. Smatra kako se ovo pitanje nije trebalo ni pokretati jer se njime otvara još 'milijun drugih'.

'Profesija ravnatelja već je srozana na najniže moguće razine. Ravnatelji su danas u nižem platnom razredu nego nastavnici bilo kojeg predmeta, nemaju mogućnost napretka u struci i zvanju, status im se nije mijenjao osam godina. Mislim da ovakvom odlukom gubimo bit obrazovanja, a to je napredak, ali ako ga ti ljudi garantiraju, ja sam za. No ako je riječ o čistom zbrinjavanju nezaposlenih, ravnateljska pozicija je prezahtjevno i presloženo radno mjesto čiju bit ne shvaćaju', dodaje Ćosić.

>>> Pitamo vas: Trebaju li branitelji imati prednost kod zapošljavanja?

Najnoviji ministarski potez u Udruzi ravnatelja osnovnih škola smatraju diskriminirajućim za ljude u sustavu i šokirani su tumačenjem koje im je stiglo.

'To je zapravo udar na samu struku jer na taj način pokazujemo da nam nije ni važno tko rukovodi školama, a s druge se strane kunemo u obrazovanje, najavljujemo reforme. Ovo je nešto što je podiglo buru. Vjerujem da svatko ozbiljan tko drži do obrazovanja, budućnosti ove države i razmišlja o njoj ovo ne podržava', govori za tportal Nikica Mihaljević, najavljujući kako će kao udruga poduzeti sve pravne radnje koje su im na raspolaganju, pa i ustavnu tužbu.

>>> Ljutite reakcije na branitelje ravnatelje, Predrag Matić: Sramota, ovo nisu radili ni partizani!

Svoje će mišljenje iznijeti i u oba ministarstva, kako znanosti tako i hrvatskih branitelja.

'Očitovat ćemo se o ovom dopisu, ali ćemo ići i prema ustavnoj tužbi kako bismo to osporili jer nije riječ o klasičnom radnom odnosu. Ravnateljsko mjesto je izborno, ne funkcija, i ne smije se tako tretirati', napominje Mihaljević.

U neravnopravnom položaju ovakvom odlukom naći će se i Josip Jukić, ravnatelj osječke Osnovne škole Mladost, koju pohađa oko 500 učenika. U Domovinskom ratu nije mogao sudjelovati jer je tada bio još dijete.

'Mlađa generacija ravnatelja nije imala mogućnost sudjelovanja u Domovinskom ratu jer smo bili djeca i time smo diskriminirani. Ljudi koji već rade u sustavu, a hrvatski su branitelji, ne stvaraju probleme jer su zaposleni na adekvatnim radnim mjestima. Problem će nastati ako se pojavi netko od ljudi koji su eventualno prije rata radili u školstvu, a poslije toga nigdje i nisu u sustavu 30 godina, a imat će prednost', objašnjava ovaj osječki učitelj razredne nastave kojemu teče prvi ravnateljski mandat u jednoj od većih osječkih osnovnih škola koja je izabrana i za program kurikularne reforme od ove jeseni.

>>> Novi nastavak sage o braniteljima ravnateljima: Divjak je sve krivo shvatila?

Lavina ogorčenih je i u Udruzi hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. Oni neće stati samo na dopisima, tražit će i sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem, a nadaju se i tematskoj sjednici saborskog Odbora za obrazovanje vezano za položaj i status učitelja i ravnatelja.

'To je velika diskriminacija. Samo nezaposleni branitelji koji imaju osam godina staža u školi mogu ostvariti tu prednost dok u školama imamo puno zaposlenih hrvatskih branitelja na mjestu ravnatelja i nastavnika čije se zamolbe te programi rada neće ni razmatrati, a može se dogoditi i da izgube ravnateljsko mjesto jer će ga dobiti nezaposleni branitelj ili član njegove obitelji, a ravnatelj koji je imao taj isti status i bio zaposlen odlazi na biro kao nezaposlena osoba', upozorava za tportal Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Smatra kako ovakva odluka može dovesti i do ozbiljnih kriza u upravljanju školama. Priznaje da su u posljednjih nekoliko desetljeća očekivali uvođenje kvalitetnijih kriterija izbora i reizbora ravnatelja, a sada im ovo dolazi kao hladan tuš jer 'ispada kako kriterij mora biti zbrinjavanje određenih kategorija s prednostima'.

'Na različite načine smo obespravljeni, u sustavu smo plaćeni po broju učenika, a ne po uvjetima, zahtjevnosti ili rezultatima. Jedini ne možemo napredovati u zvanju, jedini u Europi nemamo ni pomoćnika ravnatelja, nemamo u sustavu ni ugovor na neodređeno vrijeme, nego određeno, i onda uz sve to još i ovo. Postavlja se diskriminacija između zaposlenog i nezaposlenog, a taj zaposleni će kasnije postati nezaposleni', zaključuje u razgovoru za tportal Hitrec.