'Dolazi doba osobne odgovornosti svakoga od nas, koja će biti puno važnija od eventualnog uvođenja strožih i žešćih mjera: moramo voditi računa o sebi i drugima, pa i o turističkoj sezoni o kojoj evidentno ovisimo. Tek ukoliko potpuno propadne ta karta, može se razmišljati o strožem režimu na nacionalnoj razini', smatra dr. Polašek.

Ovaj znanstvenik, inače i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH, nedavno je na osnovu matematičkih modela došao do preciznom proračunu po kojemu bi broj mrtvih u Hrvatskoj bio dvostruko veći da je s uvođenjem karantene zakasnila samo tjedan dana, a pet puta veći da se čekalo dva tjedna. Tvrdi da to sada uopće nije opcija.

'Karantene onog tipa ne dolaze u obzir: pored toga što o bolesti znamo puno više, izglednije su ciljane mjere koje neće u onolikoj mjeri nanositi štetu gospodarstvu. Vjerujem da više nećemo doći u situaciju da imamo toliko raširenu zarazu', kaže sugovornik tportala.

Scenarij protiv kojeg se moramo boriti rukama i nogama

Po njegovim riječima, u Hrvatskoj se trenutno ne događa drugi val bolesti, nego nastavak istog vala uzrokovan prije svega činjenicom da nisu sve zemlje iskontrolirale virus na jednak način.

'Ovo je zapravo cijena toga što smo se proteklih mjeseci sjajno borili s koronavirusom: da smo bili nešto lošiji, nekoliko desetaka zaraženih ne bi bilo vijest. Uljuljali smo se i opustili, misleći da je virus negdje drugdje i da za nas ne važi. Istina je da je on proteklih dana uvezen iz inozemstva i to je u redu, naprosto se moralo dogoditi, ali o našoj disciplini ovisi hoće li se dogoditi lokalna transmisija. Laički rečeno, s 'naših' na 'naše' ljude. Protiv tog scenarija moramo se boriti rukama i nogama', kaže Polašek.

Za zadarski teniski turnir on kaže da je problematičan prije svega zato što je medijski eksponiran - dok se u stvarnosti masovna okupljanja događaju svugdje, bez ikakvih zaštitnih sredstava i opreza, što se može vidjeti golim okom. Problem je i predizborna kampanja u kojoj se neke stvari dodatno potenciraju.

'Da se pita epidemiologe, oni bi nas pozatvarali u plastične kutije s etiketama i na taj način sve bi bilo pod kontrolom, a virus se ne bi dalje širio, no dakako da je to nespojivo sa stvarnošću. Treba pronaći mjeru i, ponavljam, biti osobno odgovoran', dodaje Polašek.

On također ima dojam da virus trenutno uzrokuje blaže simptome i kliničku sliku i da to upućuje na njegovu sezonalnost, no bez konkretnih podataka i ozbiljnih analiza to je teško potvrditi bilo komu, a kamoli ozbiljnom znanstveniku. No, o navodnom nedovoljnom testiranju u Hrvatskoj ima sasvim konkretan stav.

Stopa testiranja: Prilično dobra, ako ne i izvrsna

'U ovom trenutku, veći broj testiranja neće nam donijeti spektakularno bolju situaciju. Zapravo, nema smisla testirati bilo koga tko nema simptome ili nije bio u kontaktu s potvrđeno zaraženom osobom - na to možemo samo bespotrebno trošiti novce. Što da danas testiramo tri tisuće zdravih ljudi, a sutradan se neki od njih zaraze? Samo bismo im dali osjećaj lažne sigurnosti i ništa više. Ne, naša stopa testiranja u ovom trenutku je prilično dobra, ako ne i izvrsna', zaključuje dr. Polašek.