Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji jednoglasno je prošao provjeru Ustavnoga suda Republike Hrvatske, koji je odbacio prigovore da je za odluku trebala većina ukupnog broja birača, a ne većina birača koji su pristupili referendumu. Međutim, ustavni su suci opet poslali i packu Saboru, upozorivši ga na lošu parlamentarnu praksu oko donošenja zakona koje nazivaju ustavnima
Odluku da je referendum o pristupanju Hrvatske EU bio u cijelosti u skladu s Ustavom ustavni su suci donijeli na prvoj ovogodišnjoj sjednici na kojoj su odlučivali o zahtjevu Udruge PROJEKT - Udruga za promicanje i razvoj obrazovanja, jednakosti, ekologije, kulture i tehnologije za nadzorom nad ustavnošću i zakonitošću referenduma 22. siječnja 2012.
Udruga PROJEKT, naime, smatra da je, s obzirom da je postupak pridruživanja Hrvatske počeo 2003. godine, trebalo primijeniti tadašnju ustavnu odredbu da je za odluku potrebna većina ukupnog broja birača, a ne većina izašlih na referendumu, kao što je 2010. godine propisano ustavnom izmjenom. Također, pozvali su se na Ustavni zakon za provedbu Ustava kojim je naloženo usklađivanje Zakona o referendumu s promjenama Ustava u roku od šest mjeseci, što Sabor nije učinio pa je ostala stara zakonska odredba o potrebi većine ukupnog broja birača. Međutim, zaključak ustavnih sudaca je da ta činjenica nije 'ustavnopravno relevantna' jer se na provedeni referendum neposredno primijenio Ustav.
Istim je argumentom Ustavni sud još ranije odbio druge prigovore na ustavnost provedenog referenduma o pristupu Hrvatske EU, medu kojima su i prigovori Stranke hrvatskih branitelja, Hrvatske čiste stranke prava i Pokreta za Hrvatsku - NE u EU, a potonjoj građanskoj inicijativi to nije bilo dovoljno pa je nakon sjednice Ustavnog suda opet podnijela prigovore na održavanje referenduma, ustrajna u svojem stavu da je za odluku na referendumu trebala pristupiti većina svih birača te da je svakako trebalo uskladiti Zakon o referendumu s Ustavom. Stoga su ponovili da ne priznaju referendumske rezultate te da su spremni pravdu tražiti i na Europskom sudu za ljudska prava.
Prilikom današnje odluke, međutim, ustavni suci su se osvrnuli i na 'pogrešnu parlamentarnu praksu' Sabora pri donošenju ustavnih zakona jer, kako su jednoglasno zaključili, od 2000. nijedan ustavni zakon u biti nije ustavni zakon i nema snagu Ustava. Naime, naziv 'ustavni' može nositi samo zakon koji je donesen u postupku predviđenom za promjenu Ustava pa su ustavni suci Saboru poslali izvješće u kojemu upozoravaju na to. 'Ustav treba shvatiti ozbiljno i neka se takve pogreške nikada ne ponove', upozorila je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, podsjećajući da je Sabor još 2000. godine poslao slično upozorenje Saboru
Zakon o pučkom pravobranitelju ne može stupiti na snagu
Ustavni sud je s devet glasova 'za' i glasovima Mate Arlovića i Ivana Matije 'protiv' utvrdio da Zakon o pučkom pravobranitelju ne može stupiti na snagu 1. srpnja ove godine jer nije donesen dovoljnim brojem glasova. Naime, riječ je o organskom zakonu za koji je trebala natpolovična većina, odnosno 77 glasova, a za njega je glasovalo 76 zastupnika.
Ustavni suci danas su nakon tri i pol godine opet zasjedali u obnovljenoj zgradi na Trgu sv. Marka.
Predsjednica suda Jasna Omejec ustvrdila je da nakon 50 godina konačno imaju primjerenu dvoranu za sjednice te dodala da razmatraju otvaranje suda javnosti do kraja godine u smislu da se građanima, posebice školarcima i studentima, dopusti posjet.
Omejec, međutim, smatra da nije riječ o proširenju nadležnosti te da bi se o 'prethodnoj kontroli moglo govoriti samo u slučaju da se ocjenjuje prijedlog ili nacrt zakona' koji nije donio parlament, a to ovdje nije slučaj.
Zakon o pučkom pravobranitelju, podsjetimo, izazvao je mnoge kritike nevladinih udruga jer se njime ukidaju pravobranitelji za djecu, ravnopravnost spolova i osoba s invaliditetom, a njihove poslove preuzima pučki pravobranitelj.
