Referendum u Hrvatskoj korak je unazad za cijelu regiju, rečeno je na okruglom stolu o diskriminaciji LGBT osoba održanom u srijedu u Banja Luci. Također je utvrđeno da zakoni postoje, ali da se ne primjenjuju. Svaka treća LGBT u Bosni i Hercegovini doživjela je neki oblik nasilja, pokazuje istraživanje Sarajevskog otvorenog centra. U tom ispitivanju je sudjelovalo 550 LGBT osoba iz svih krajeva BiH.
Njihovi odgovori i sami rezultati su više nego poražavajući, smatra Saša Gavrić, predstavnik ove organizacije: 'To je ogroman postotak, a nažalost od tog broja je samo svaki sedmi slučaj nasilja prijavljen institucijama BiH. Očigledno postoji nepovjerenje u institucije i te osobe žive u strahu i nisu spremne prijaviti nasilje.' Gavrić ističe da je pored nasilja, vrlo izražena i diskriminacija u svakodnevnom životu: 'Skoro da ne postoji nijedan slučaj na sudovima koji je pokrenut zbog diskriminacije prema ovoj populaciji.'
Zakon je dobar ali se ne provodi
Kao i ostale zemlje regije, i BiH ima dobar zakonski okvir koji definira kako postupati u ovim situacijama, kaže Gavrić. 'Svi oblici nasilja i diskriminacije mogu se kažnjavati i procesuirati prema postojećim zakonima. Nažalost, zakon se ne provodi odnosno ti slučajevi na završavaju pred institucijama', objašnjava predstavnik Sarajevskog otvorenog centra.Josip Bilandžija, inspektor MUP-a Kantona Sarajevo, priznaje da se nasilje vrlo rijetko prijavljuje. MUP surađuje sa Sarajevskim otvorenim centrom, kako bi zajedno pronašli rješenje i ohrabrili žrtve da progovore. 'Već imamo uspjeha, od početka godine povećan je broj prijavljenih slučajeva. Mi ne smijemo zanemariti ovaj dio društva jer se procjenjuje da deset posto populacije spada u LGBT osobe', kaže Bilandžija, za Deutsche Welle
Ured njemačke zaklade Heinrich Böll u BiH održalo je zajedno sa Sarajevskim otvorenim centrom i zakladom CURE okrugli stol u Banja Luci na temu 'Nasilje i diskriminacija nad LGBT osobama - iskustva iz regije i BiH'. Jedna od sudionica tog okruglog stola bila je mlada banjalučka aktivistica Maja Kujik. Smatra da ljudi konačno moraju prihvatiti LGBT osobe kao sastavni dio društva i da svi moraju raditi na tome. Ona podsjeća na, kako kaže, sramotni primjer javne, institucionalne diskriminacije prema ovoj populaciji. 'Do prošle godine LGBT osobe u BiH nisu mogle biti dobrovoljni davatelji krvi. Ta nepravda je na sreću ispravljena', ističe Maja.
Obrazovni sustav tolerira homofobiju
Homofobija je kao ekološki problem, jedna vrsta društvene kontaminacije koja sprječava razvijanje demokracije i zaštitu ljudskih prava, kaže Zorica Mršević, znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Srbije i dodaje: 'Homofobija je iracionalni strah od nepoznatog. Važno je stalno ponavljati da LGBT osobe ne predstavljaju opasnost za obitelj, za naciju.' Objašnjava da ljudima nedostaju činjenice medicinskog i znanstvenog karaktera koje nisu zastupljene u obrazovnom sustavu.
'Nitko nam nikada u školama nije rekao da se deset posto ljudi rađa kao takvi, da oni nisu plod neke greške u odgoju, da to nije zarazno. Ako se mladi upoznaju i čuju da postoje takvi ljudi oni neće promijeniti svoju seksualnost jer je ona nepromjenljiva, poput krvne grupe', ističe Zorica Mršević.
Hrvatski referendum unazadio cijelu regiju
Referendum o ustavnoj kategoriji braka koji je održan u Hrvatskoj prema njenom mišljenju nije nešto što se tiče samo Hrvatske i Hrvata, to će imati regionalni utjecaj na sve balkanske zemlje. 'Ovaj referendum s lošom formulacijom i pitanje koje nije smjelo biti pitanje unazadio nas je sve. Zagrebački Pride bio je dobar primjer svima nama kako možemo biti civilizirani, a ovo je sad veliki udarac jer ponovo nemamo dobrih uzora u ovom dijelu Europe', smatra Zorica Mršević.
