Civilna zaštita (CZ) uz vatrogasce i pilote kanadera posljednjih je dana, nakon katastrofalnog požara koji je poharao Split i okolicu, bila najspominjanija organizacija iako je na terenu nije bilo jer je procjena čelnika lokalne samouprave bila da je ne treba podizati. I dok dio javnosti, a dovoljno je pogledati komentare po društvenim mrežama vezane uz požare, misli da je CZ relikt komunističke prošlosti, brkajući je čak i s nekad školskim predmetom Općenarodna obrana i društvena samozaštita (ONO i DSZ), onaj drugi dio smatra da CZ kao takva postoji samo na papiru
Prema rječničkom tumačenju, CZ je organizirana djelatnost stanovništva, organizacija i državnog tijela radi smanjenja štetnih posljedica neprijateljskog bojnog djelovanja i radi održavanja i obnavljanja infrastrukture, uređaja i službi bitnih za život pučanstva. U mnogim zemljama, navodi rječnik, zadaća joj je i zaštita od elementarnih nepogoda (poplava, potres, požar) i drugih nesreća u miru.
U Hrvatskoj je do 1993. bila u nadležnosti Ministarstva obrane, zatim u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova, a od 2005. pod ingerencijom je Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS). Sustav CZ-a reguliran je zakonom iz 2015., a kako to u Hrvatskoj biva, sve skupa je pravno utemeljeno s još osamnaest pravilnika i uredbi.
vezane vijesti
DUZS kao krovna organizacija priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira cijeli sustav koji se grana sve do jedinica lokalne i područne samouprave (JLPS), što su dužne organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite.
Ukoliko pak želite postati obveznik civilne zaštite, najbrži način je da se javite nadležnom tijelu osnivača postrojbi civilne zaštite u mjestu u kojem živite (općini, gradu), koji će vas, sukladno vještinama koje posjedujete i vašim interesima, rasporediti na dužnost u neku od postrojbi.
I dok će nadležni reći da stvari besprijekorno funkcioniraju i da se u svakom trenutku zna sve, ljudi s terena, ali i Centar za mirovne studije (CMS) tvrde suprotno. CMS je tako prilikom javne rasprave o nedavno usvojenoj Strategiji nacionalne sigurnosti, uz to što je predlagao da se požari izdvoje kao poseban rizik, što je Vlada odbila, isticao da je 'civilna zaštita godinama marginalizirana u odnosu na druge sigurnosne institucije'.
Gordan Bosanac iz CMS-a smatra kako sustav na način na koji je posložen nije učinkovit.
'Dio sustava nalazi se u MUP-u, dio u MORH-u, dio u DUZS-u, a dio je izdvojen iz sustava. Previše toga je prepušteno mnogobrojnim lokalnim jedinicama samouprave. Način donošenja odluka je previše kompleksan, a građani ni ne znaju da su dio civilne zaštite. Znakovito je to da se cijelo vrijeme govori o aktivaciji vojnog roka, a nitko ne vidi da bi reorganizacija civilne zaštite bila puno važnija i prioritetnija stvar', kazao je Bosanac za tportal.
Napominje da se marginaliziranost sustava najbolje očituje u količini ulaganja sredstava u njega.
'Kada gledate ulaganja u sustav civilne zaštite u proteklih 20 godina, vidjet ćete da se radi o simboličnim iznosima u odnosu na ulaganja u MUP i MORH. Sustav civilne zaštite u Hrvatskoj je potpuno zanemaren i prepušten na dobru volju i motiviranost pojedinih udruga i pojedinaca, tradicije vatrogastva i spremnosti građana da se mobiliziraju kada se dogodi velika nesreća. To smo vidjeli i u slučaju poplava i sada prilikom požara. Ista bi stvar bila da se dogodi potres. Naime godinama svi govore o potrebi jačanja MUP-a i MORH-a, dok se civilna zaštita među neznalicama doživljavala kao nasljeđe SFRJ, odnosno općenarodne obrane i zaštite. Tako smo sada sustav doveli u situaciju da svi kažu 'dok nije vojska izašla na teren, ništa se dobrog nije dogodilo'. Takav stav je jasan indikator kraha sustava', mišljenja je Bosanac.
Pavle Kalinić, pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, smatra da ljudi moraju shvatiti da je Hrvatskoj potrebna civilna zaštita.
'Izgledaju li stvari na papiru bolje nego u stvarnosti, nije na meni da sudim, kao ni to je li Split trebao dignuti postrojbe civilne zaštite za vrijeme posljednjeg požara. To je bila procjena tamošnjih čelnika. U to ne bih ulazio. Ono što mogu reći je da je Zagreb spreman. Imamo sedamsto pripadnika specijalnih postrojbi i njih osam tisuća opće namjene. Naravno da je uvijek pitanje koliko bi se ljudi odazvalo kad bi se dogodilo nešto. Ali to je broj na koji možemo računati', pojasnio je Kalinić.
Bosanac smatra da civilna zaštita treba postati politički prioritet te da treba dati ljudima iz HGSS-a, vatrogastva i civilne zaštite da samostalno predlože modele upravljanja sustavom.
'Nije loše to da je sustav decentraliziran operativno, ali ne može biti toliko decentraliziran zapovjedno i financijski. Tu treba napraviti bolji balans. Novi Zakon o sustavu civilne zaštite napravio je neke iskorake u tom smjeru, ali nije zaživio jer nikada nije bio politički prioritet', zaključio je Bosanac.
