Tih 29 stranaka (13 parlamentarnih i 16 izvanparlamentranih koje su uprihodovale više od sto tisuća kuna), imalo je, naime, 144 milijuna kuna rashoda, što je dovelo do spomenutog manjka. Ipak, Revizija napominje kako su ga stranke podmirile viškovima prenesenim iz prethodnih godina, ili će to učiniti u narednom razdoblju.

Na popisu stranaka koje su poslovale s minusom čak je sedam parlamentranih, među njima i dvije najveće SDP i HDZ.

Iako se smisao revizije ne ogleda u pukom navođenju prihoda i rashoda, zanimljivo ih je pogledati jer upućuju na financijsku krvnu sliku političkih stranaka.

U spomenutih 130 milijuna kuna prihoda, parlamentarne su stranke sudjelovale sa čak 122, 6 milijuna. Zanimljiva je struktura prihoda: 55 milijuna dali su proračuni lokalnih jedinica, 45, 8 milijuna državni proračun, devet milijuna prikupljeno je od članarina, a čak 11 milijuna kuna od donacija, odnosno dobrovoljnih priloga građana, obrta i tvrtki. Tim iznosima treba dodati i 8, 8 milijuna kuna koje su stranke uprihodovale iz tzv. drugih izvora kakvi su primjerice zakup ili prodaja imovine.

SDP i HDZ dobitnici su u gotovo svim kategorijama.
SDP je dobio najviše iz državne blagajne (16,5 milijuna), potom HDZ (15,9 milijuna), pa HNS (4,4 milijuna).
Iz lokalnih proračuna najviše je milijuna povukao HDZ (18, 2), zatim SDP (13,9) te HSS (4,4).

Najrevniji u plaćanju članarine bili su u SDP-u koji je na to ime uprihodovao 3,3 miljuna kuna, HDZ 'tek' 2, 5 milijuna kuna.

No, najviše donacija, 2,7 milijuna, dobila je HNS.
Od 144 milijuna kuna troškova, odnosno rashoda, 137, 6 'otpada' na parlamentarne, a 6,5 milijuna kuna na izvanparlamentrane stranke.

Zanimljivi su podaci o rashodima za zaposlene (23,1 milijuna) jer otkrivaju da od 29 analiziranih stranaka njih 13 nije imalo zaposlenike, među njima i dvije parlamentarne: DC i Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske (BDSH). Preostalih 16 stranaka koncem 2013. zapošljvalo je 219 osoba.

Preporuke se tek djelomično uvažavaju
Financijskom revizijom političkih stranaka za 2013. utvrđene su nepravilnosti koje se tiču djelokruga rada i unutarnjeg ustrojstva, sustava unutarnjih kontrola, planiranja itd.

Tek se djelomično postupa po nalazima i preporukama iz prethodne revizije. Ispunjeno je 49 naloga i preporuka, šest je u postupku izvršenja, na 31 su se stranke oglušile.

Samo je sedam stranaka donijelo kodeks etike, četiri su u okviru statuta odredile pravila ponašanja i pravila za sprječavanje sukoba interesa, dok 18 nije učinilo ni jedno ni drugo.

Revizija ocjenjuje da političke stranke trebaju unaprijediti aktivnosti vezane uz promicanje visokih etičkih standarda među svojim članovima i zaposlenicima.
Znakovit je i nalaz da stranke, koje za rad dobivaju značajne novce iz lokalnih proračuna, nemaju evidencije o jedinicama koje su ih dužne financirati, ni podatke o iznosima koje potražuju od njih.

Revizija je utvrdila i da pojedine stranke nisu vodile evidenciju o primitku članarina ili nisu izdavale potvrde za to.

Kod pojedinih stranaka, konkretno Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske, DC, Kerumove HGS revizija nije mogla potvrditi da su učinjeni troškovi povezani s ciljevima definiranim godišnjim programom rada i financijskim planom (obračun putnih naloga, gradska vožnja itd.). Utvrdila je i da su donacije davane bez utvrđenih kriterija.

U konačnici, od 29 političkih stranaka obuhvaćenih revizijom, njih 12 dobilo je bezuvjetno, 15 uvjetno, a dvije nepovoljna mišljenja (Autohtona Hrvatska seljačka strana, NL Šime Petrine).

Među onima koje su dobile uvjetno mišljenje su HGS, HSS, HSU, HSLS. Na popisu stranaka za koje revizija nije imala primjedbi su HDZ, SDP, HNS...

Revizija se pozabavila i financijama šest nezavisnih, odnosno saborskih zastupnika nacionalnih manjina, no zamjerki nije našla. Bezuvjetno mišljenje dala je Jakši Baloeviću, Vladimiru Bileku, Ivanu Grubišiću, Veljku Kajtaziju, Furiu Radinu te Denešu Šoji.