'Samo su nam jednoga dana rekli da idemo na testiranje. Trajalo je to oko dva i pol sata. Test inteligencije bio je nešto kao onaj na vozačkom ispitu, krugovi, trokuti... Podijelili su nas u skupine i posjeli, a s nama su bili i psiholozi. Shvatio sam to više kao šalu, nekakvu rutinsku provjeru. Nije nam bilo na kraj pameti da nam o tome ovisi karijera. Psiholozi su nam rekli da se nemamo čega bojati i da nam se ništa loše neće desiti bez obzira kako riješili test.

Međutim, sada zbog tog testa čekam novi ugovor koji će biti manji za 1.400 kuna, što je za mene velik novac. Najgore je što nam nitko ništa ne govori. Još ne mogu vjerovati da se tako žele riješiti ljudi i uštedjeti na plaćama. To je neka veća mućka. Ne mogu vjerovati da jedan psihološki test znači više nego moja diploma i 20 godina radnog staža’, požalio se novinarima Slobodne Dalmacije Kruno Gregurović, voditelj u glavnoj zgradi Hrvatske pošte u Zagrebu, nakon što je u tom javnom poduzeću degradirano oko 600 šefova, jer nisu prošli na testu inteligencije.

Na pitanja poput 'čime se hrani koala' ili 'tko je selektor američke bejzbol reprezentacije', mnogi tada nisu znali odgovore, što ih je u konačnici dovelo do razgovora s predstavnicima Uprave koji su ih izvijestili da su prekobrojni i ponudili im otpremnine.

Stručnjak za radno zakonodavstvo iz SSSH-a Zoran Kačić, kaže da nikakvi rezultati testa inteligencije ne mogu zamijeniti dugogodišnje radno iskustvo i(li) diplomu, a predsjednik Hrvatskog psihologijskog društva mr. Josip Lopižić kaže da testovi inteligencije nisu moda koju su naši poslodavci uvezli iz zemalja Europske unije ili Amerike. Naprotiv, ističe Lopižić, oni se u Hrvatskoj primjenjuju od daleke 1932. pa nije neobično što se koriste i kad je u pitanju i restrukturiranje velikih tvrtki.