Povodom konačnog usvajanja Vladine Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću te učinaka koje će najavljeni rezovi imati na razvoj i djelovanje organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, Savez gluhoslijepih osoba Dodir, Mreža volonterskih centara, Zelena mreža aktivističkih grupa i Savjet za razvoj civilnog društva prosvjedovali su jutros na Markovu trgu u nadi da je Vlada otvorena za dijalog i da će žurno usvojiti Uredbu u skladu s proračunom usvojenim u Saboru.

Hrvatski parlament je, podsjeća Inicijativa, usvojio državni proračun u kojem je prihvaćeno povećanje sredstava za djelovanje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za pet posto, a s obzirom na to da je Sabor prihvatio izvještaj o radu Zaklade za 2014. godinu (111 'za' i 4 'suzdržana') postavlja se pitanje: koji je povod takvoj izmjeni financijskog plana?

'Uredba kakva nam je predstavljena uništit će kvalitetan i za sve otvoren sustav potpore civilnom društvu oko kojeg je postojao dugogodišnji konsenzus svih relevantnih političkih opcija', upozorila je Inicijativa Za snažno civilno društvo istaknuvši da se ugrožavaju i kapaciteti za povlačenje sredstava iz EU organizacijama koje tim putem u domaći proračun donose značajna sredstva.

Civilno društvo - ključno u podizanju standarda demokratskih procedura

Civilno društvo dosadašnjim je radom imalo upravo ključnu ulogu u podizanju standarda demokratskih procedura koje takav prijedlog Uredbe izigrava, napominju iz Inicijative te su ukazujući na to koje sve korisničke skupine podupire Nacionalna zaklada i tako osigurava stabilnost i razvoj civilnog društva, kazali da prema javno dostupnim podacima za 2016. 44 posto sredstava ide ranjivim skupinama poput osoba s invaliditetom, braniteljima i djeci; 21 posto je namijenjeno obrazovanju, mladima i kulturi; 10 posto ide za okoliš, održivi razvoj i održivu ekonomiju, kao i 10 posto razvoju zajednice te za volonterstvo i razvojnu pomoć. Demokratizaciji i ljudskim pravima namijenjeno je osam posto, a samo sedam posto ide najčešće prozivanim organizacijama.

S obzirom na to da Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir nije u sustavu saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, njih bi najavljeno smanjenje novca iz Zaklade itekako pogodilo, upozorila je Sanja Tarczay iz Dodira, a upitana bi li udruge koje skrbe o osobama s invaliditetom trebale dobiti status udruga od posebnog interesa, kao što je predloženo, Tarczay je odgovorila, kako piše Hina, da se može razmišljati i u tom pravcu.

No, kako je upozorila Inicijativa, organizacije civilnog društva ne treba dijeliti jer je civilno društvo jedan od temeljnih stupova demokracije i društvenog razvoja te, kako je istaknula članica Vladina Savjeta za razvoj civilnog društva Mirela Travar: 'Ne možemo se složiti s time da se neargumentirano etiketira organizacije koje su iznimno važne za izgradnju demokracije i ljudskih prava u Hrvatskoj.'

'Nacionalna zaklada ključna je zbog operativnih i infrastrukturnih potpora koje osigurava velikom broju organizacija, za programe za osobe s invaliditetom, manjine, marginalizirane, mlade i druge društvene skupine. Smanjenjem sredstava urušili bi se sustavi kao što su besplatna pravna pomoć, volonterski centri, skloništa za beskućnike, centri za rehabilitaciju i slično', upozorila je Ivana Kordić iz Hrvatske mreže volonterskih centara te istaknula: Bilo bi neodgovorno da Hrvatska mreža volonterskih centara od danas do sutra zatvori burzu s više od 21.000 volontera i 3.000 organizatora volontiranja, naime, riječ je o infrastrukturi koja je godinama izgrađivana, i to velikim dijelom na institucionalnoj podršci Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva'.

Poziv Vladi na dijalog

Organizacije civilnog društva, a što se često zaboravlja, zapošljavaju ljude da bi, primjerice, educirali volontere, davali besplatne pravne savjete i slično, a Dražen Šimleša iz Zelene mreže aktivističkih grupa, koja okuplja organske vrtlare i praktičare primjenjivih tehnologija graditeljstva te dizajnere permakulture, upozorio je da bi smanjivanje sredstava moglo ugroziti brojne korisne aktivnosti poput edukacije kako sačuvati biljno sjeme ili izgraditi solarni sustav za svoje domaćinstvo.

'Ne slažemo se s Uredbom, ali niti s bilo kojim oblikom diskriminiranja organizacija civilnog društva u odnosu na njihovu mogućnost javljanja na otvorene javne natječaje i s njihovim etiketiranjem kako je to bio slučaj posljednjih dana. Posebno je etiketiranja bilo prema organizacijama koje su puno napravile za poštivanje ljudskih prava i za izgradnju demokracije. U ovom je trenutku gotovo 200 organizacija civilnog društva iz najrazličitijih tematskih područja i opredjeljenja, potpisalo apel Vladi da se otvori dijalog i da se poštuju demokratske procedure prilikom rasprave o ovoj temi', kazao je Šimleša.

'Organizacije osoba s invaliditetom jedan su od glavnih nositelja pozitivnih promjena, poput implementacije Konvencije UN-a za izjednačavanje u pravima osoba s invaliditetom, a k tome su i glavni dionici u osiguravanju i promociji kvalitetnog pružanja socijalnih usluga. Gluho-slijepe osobe su prije 20 godina bile obespravljene što nije bilo prepoznato kao problem od strane političkih aktera', upozorila je Tarczay i zapitala: 'Ako ova uredba bude donesena, kako će njezni donositelji osigurati daljnji kvalitetan život osoba s invaliditetom ili će to ujedno značiti naš povratak u prošlost i u izolaciju?'