Komentirao je da je prva asocijacija na njega da je sindikalist koji se vozi biznis klasom.

'To je kad se pokušava nešto naći čovjeku koji nema mrlje. Trideset godina pobjeđujem. Ovo s biznis klasom je toliko bezumno i neopravdano. Nikad se ne bi vozio biznis klasom na teret poreznih obveznika ili sindikata. Ali kada je svima bila plaćena takva karta, a plaćena je bila svima onda sam to prihvatio', komentirajući događaj od prije par godina kada je snimljen da se vozi u spomenutoj klasi.

Naveo je da je on sve suprotno od onoga kako ga prikazuju privatni mediji, a razlog za takvu interpretaciju njega je taj što on se bori za povećanje plaća svojih članova, a onda privatni poduzetnici koji vode medije misle da će to ići na njihov trošak.

Na pitanje treba li u vremenima korona krize smanjivati plaće u javnom sektoru te jesu li privatni i javni sektor nužno na suprotnim stranama kazao je da se one sada ne smiju smanjivati.

'Takva mjera je kontraproduktivna i produbila bi krizu jer bi se smanjila potražnja i došlo bi do potpunog kolapsa. Ljudi ne bi trošili', naveo je Ribić dodavši da nema ozbiljnijeg ekonomista koji se neće zalagati za takvo nešto.

Upitan što može reći o solidarnosti javnog sektora za 27 tisuća ljudi koji s početkom koronakrize ostali bez posla kazao je da je smanjivanje plaća u javnom sektoru štetno i za njih.

Dodao je da Britanci i Amerikanci daju svim punoljetnim građanima tzv. helikopterski novac samo da spase potražnju.

'Nijedna država u Europi ne reže plaće', kazao je Ribić i dodao da kada se država više ne bude mogla zaduživati da su spremni na rezove. Pojasnio je da se sa sindikatima uvijek može razgovarati i da su bili u Vladi na tu temu, ali da za svaki zahtjev traže obrazloženje.

Upitan što s prevelikom javnom upravom i velikom broju općina, gradova i županija kazao je da sindikati nisu protiv reformi.

'Dio javnog sektora je neefikasan i on bi se morao reformirati, to je dio lokalne samouprave', kazao je Ribić.

Naveo je da u Europi svaki četvrti građanin radi u javnom sektoru, a u Hrvatskoj svaki peti i da su to podaci Eurostata.

Ustvrdio je da se ne mogu uspoređivati prosječne plaće u javnom i privatnom sektoru jer u javnom sektoru radi puno više visokoobrazovanih.

'Da bi se mogla uspoređivati cijena rada mora se uzeti u usporedbu rang iste stručne spreme pa ćete vidjeti kolika je diskrepancija', kazao je Ribić.

Istaknuo je da je neistinita tvrdnja prema kojoj je dvostruko nabujao javni sektor te da je 2011. godine bilo 249 tisuća zaposlenih, a da je danas u njemu 346 sada tisuća ljudi. Ustvrdio je da njegov temperament nije kriv zato što ga ljudi percipiraju tako kako ga percipiraju. Dodao je da je 23 godine radio bez ugovora o radu i da ga je tek pravna služba sindikata 2012. godine natjerala na to.

Iako je prije devet godina u NU2 otkrio da ima plaću oko 13 tisuća kuna danas nije želio reći koliko ona iznosi jer je takav dogovor među sindikatima kao i zbog činjenice da je imao loša iskustva s tim.

Rekao je da će za godinu i pol u mirovinu i da neće biti aktivan u sindikalno-političkom dijelu.

S obzriom da je polovicom osamdesetih bio zaposlen na tadašnjoj Televiziji Zagreb urednika emisije Aleksandara Stankovića zanimalo je zašto je s nje otišao nakon godine dana.

'Otišao sam jer sam imao dojam da se sve što radim cenzurira' , kazao je Ribić.