Rumunjski predsjednik Traian Basescu vodi s tijesnom prednošću nad svojim glavnim konkurentom Mirceom Geoanom na predsjedničkim izborima održanim u nedjelju u toj zemlji, pokazali su nepotpuni službeni rezultati nakon prebrojavanja gotovo 50 posto glasova
BUKUREŠT - Središnje izborno povjerenstvo objavilo je u ponedjeljak ujutro u Bukureštu da Basescu trenutno vodi s 33 posto osvojenih glasova pred Geoanom koji dobiva 29 posto glasova. Drugi krug predsjedničkih izbora predviđen je za 6. prosinca, a bit će potreban ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 posto glasova.
Paralelno s predsjedničkim izborima, u nedjelju je u Rumunjskoj organiziran i referendum na kojem su građani podržali prijedlog o prelasku na jednodomni parlament i smanjenju broja zastupnika.
Glasnogovornik Središnjeg izbornog povjerenstva izjavio je da je odaziv na referendumu bio 46,75 posto. Za smanjenje broja zastupnika sa sadašnjih gotovo 500 na 300, izjasnilo se gotovo 90 posto birača, a prijelaz na jednodomni parlament podržalo je 77 posto glasača.
Sadašnji rumunjski parlament sastoji se od gornjeg doma - Senata, koji ima 140 senatora, i Vijeća zastupnika u kojem je 345 zastupnika.
Sadašnji predsjednik Basescu, koji je sazvao referendum, želi jednodomni parlament. Međutim, kritičari smatraju da bi manji parlament omogućio predsjedniku previše ovlasti.
Rumunjski predsjednik ne bavi se svakodnevnim vođenjem države, ali nominira sljedećeg premijera koji će morati oformiti koalicijski kabinet nakon što je u listopadu u jeku teške gospodarske krize koja je pogodila zemlju pala vlada i odgodila hitno i nužno potrebnu intervenciju Međunarodnog monetarnog fonda.
Predsjednički izbori održani u nedjelju bili su mjesecima glavna zapreka političkoj stabilnosti u zemlji u kojoj Basescuova Demokratsko-liberalna stranka nije željela surađivati s Geoaninim socijaldemokratima kako bi se prekinula politička pat situacija, zbog čega je 20 milijardi eura težak paket pomoći MMF-a suspendiran i narušeno povjerenje investitora.
Glavne zadaće nove vlade biti će povratiti povjerenje međunarodnih financijskih i kreditnih institucija, poglavito MMF-a i Europske komisije, uvođenjem bolnih kresanja proračuna kako bi se gospodarstvo izvuklo iz recesije.
Opsežne reforme od vitalne su važnosti za Rumunjsku. Dvadeset godina nakon pada komunističkog režima, Rumunjska sa svojih 22 milijuna stanovnika spada među najsiromašnije i korupciji najizloženije zemlje Europske unije. Ove godine se očekuje gospodarski pad o 8 posto, a milijuni Rumunja žive s manje od 100 eura na mjesec.
