Rumunjski dužnosnici, suočeni s kritikama da vlada nije dorasla za obnašanje rotirajućeg predsjedništva EU-a, istaknuli su u četvrtak u Bukureštu da su dobro pripremljeni i da su unutarnjopolitičke podjele u zemlji dio uobičajenog predizbornog ozračja.
Državni tajnik za europske poslove George Ciamba izjavio je skupini briselskih dopisnika, koji su pozvani u Bukurešt u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva, da je rumunjska vlada spremna za predsjedanje, nakon što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio u to sumnju.
Samo dva dana prije preuzimanja predsjedništva, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker svojim intervjuom njemačkom listu Welt am Sonntag podigao je dosta prašine.
vezane vijesti
"Rumunjska je tehnički dobro pripremljena za šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, zahvaljujući, između ostaloga, učinkovitoj pomoći Komisije. Svejedno, mislim da vlada u Bukureštu nije u potpunosti razumjela što uključuje predsjedanje zemljama članicama EU-a. Oprezni pregovarač mora biti voljan slušati druge i biti odlučan u tome da svoje interese ostavi po strani. Tu imam neke sumnje. Štoviše, unutarnja situacija u Rumunjskoj je takva da zemlja ne može nastupati jedinstveno u Europi. Zemlja treba biti ujedinjena kako bi mogla tražiti jedinstvo u Europi tijekom predsjedavanja Vijećem", rekao je Juncker u intervjuu njemačkom list Welt am Sonntag.
Ne pamti se da je neki predsjednik Komisije tako kritizirao nastupajuće predsjedništvo.
"Ne vidim to pitanje kao tehničko i političko. Mi smo spremni. U svakoj zemlji članici, bila ona predsjedavajuća ili ne, imate političke razmirice i to se neće zaustaviti. Nije to samo u Rumunjskoj, moramo priznati činjenicu da dolaze europski izbori i da će biti politiziranja diljem Europe", rekao je George Ciamba.
Junckerova kritika o nejedinstvu odnosi se na tešku kohabitaciju između predsjednika, proeuropski nastrojenog Klausa Iohannisa koji pripada desnom centru i čija je stranka članica EPP-a te vlade lijevog centra, čiji je stvarni šef Liviu Dragnea, predsjednik Socijaldemokratske stranke (PSD) koju je 1990. utemeljio Ion Iliescu, bivši predsjednik države.
Dragnea je u siječnju 2017. na čelo vlade postavio Vioricu Dancilu, koju kritičari nazivaju njegovom "savršenom marionetom".
Dragnea ne može biti premijer zbog sudske zabrane, jer je uvjetno osuđen za prijevare i namještanje izbora. Zadnja presuda protiv njega bila je ona iz lipnja kada je osuđen na tri i pol godine zatvora nakon što je otkriveno da je dvije žene držao na državnoj plaći iako su radile za stranku.
Rumunjska vlada namjerava uskoro izglasati amnestiju za osobe "osuđene na temelju krivotvorenih dokaza". Kritičari u zemlji ističu da Dragnea s tom uredbom želi očistiti svoje dosje.
U zadnje dvije godine rumunjska vlada provodi reformu pravosudnog sustava, koja ide u smjeru ublažavanja kazni i razvodnjavanja borbe protiv korupcije, jednog od najvećih problema u zemlji, što je izazvalo velike prosvjede.
Dragnea je nedavno tužio Europsku komisiju Sudu EU-a jer ga je Ured EU-a za borbu protiv prijevara (OLAF) optužio za prijevaru u iznosu 21 milijun eura. Tužba je podignuta protiv Komisije jer je OLAF u njezinoj nadležnosti.
Rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Melescanu, zamoljen da komentira tu tužbu, rekao je da svatko ima pravo braniti svoju nevinost dok mu se ne dokaže krivnja.
"U svim demokratskim sustavima, svatko je nevin dok mu se ne dokaže krivnja. Bilo koji građanin, političar, može se braniti na sve moguće načine da dokaže nevinost. S obzirom na to, ne vidim tu ništa posebno", rekao je Melescanu.
U četvrtak u Bukurešt dolazi cijela Europska komisija na svečanost u povodu preuzimanja predsjedništva. Predsjednik Komisije Juncker sastat će se odvojeno i s predsjednikom Iohannisom i premijerkom Dancilom, što nije uobičajeno. Rumunjska ima neku vrstu polupredsjedničkog sustava, u kojem predsjednik ima znatne ovlasti.
Ministar Melescanu je rekao da je njegova vlada privržena vladavni prava i da je postigla znatan napredak u borbi protiv korupcije. Dodao je da problem korupcije nije samo problem u Rumunjskoj.
Odbacio je i kritike da Rumunjska neće zbog vlastitih problema dovoljno odlučno nastupati protiv Poljske i Mađarske u pogledu vladavine prava. Protiv Poljske i Mađarske pokrenuti su postupci za kršenja načela vladavine prava.
"Predsjedavajuća zemlja nije šef EU-a. Ne može sama odlučivati, za donošenje odluka potrebna je većina", rekao je Melescanu.
Šest mjeseci rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a bit će obilježeno iznimno važnim događajima, povijesnim izlaskom jedne zemlje članice, izborima za Europski parlament te summitom u Sibiuu, na kojem bi 27 zemalja članica trebale definirati obrise buduće Europske unije nakon izlaska Velike Britanije.
