Ministar Uprave Arsen Bauk Hini je kazao kako je nacrt novog zakona o referendumu pripremljen 'u vrlo visokoj fazi', barem kad je riječ o načinu prikupljanja potpisa. Zakon bi trebao onemogućiti falsificiranje i manipulaciju potpisima, tj. osigurati mehanizme pomoću kojih bi se moglo kontrolirati je li neka osoba stvarno potpisala inicijativu.

Ističe, međutim, da bi sustavnije rješenje bilo da se prvo izmjeni Ustav, a tek tada donese novi zakon. 'Kad je riječ o referendumskoj problematici, rupa u Ustavu je prevelika da bi ju se moglo pokrpati zakonom', tumači Bauk.

Podsjeća da je na saborskom dnevnom redu još uvijek prijedlog izmjene Ustava kojim bi se, među ostalim, ograničio krug pitanja o kojima bi se mogao raspisati referendum te uveli pragovi za referendumsku promjenu Ustava, zakona i drugih akata iz nadležnosti Hrvatskog sabora.

Po tom prijedlogu, za referendumsku promjenu zakona koji se u Saboru donose 'običnom' većinom moralo bi glasovati više od 25 posto od ukupnog broja upisanih birača, pod uvjetom da je tako ostvarena većina od ukupnog broja birača koji su pristupili referendumu.

Za promjenu organskih zakona ili drugih akata za čije je donošenje potrebna natpolovična većina svih saborskih zastupnika, na referendumu bi moralo glasovati više od 40 posto, a za promjenu Ustava, više od 50 posto od ukupnog broja upisanih birača.

'Taj je prijedlog još uvijek na dnevnom redu Sabora, doduše vrlo nisko, no o njemu bi trebalo provesti posljednju raspravu i glasovanje. Možda je moguće naći dvotrećinsku većinu za promjene Ustava samo u dijelu koji se tiče referenduma', kazao je Bauk.

Na opasku da je HDZ-u u tom prijedlogu ustavnih promjena, među ostalim, sporan bio i krug pitanja o kojima se referendum ne bi mogao raspisati, Bauk odgovara da bi eventualni prijedlog HDZ-a koji bi išao za tim da se Ustav promijeni samo tako da se utvrdi referendumski prag "vrijedilo razmotriti, bez obzira je li riječ o propisivanju potrebnog odaziva ili potrebnog broja glasova 'za'.

Ustavne promjene 'zapele u proceduri'

Referendumsko odlučivanje značajno je liberalizirano ustavnim promjenama iz 2010., kada je za potrebe referenduma o ulasku Hrvatske u EU ukinut prag odaziva od 50 posto, koji je ranije bio propisan kao uvjet uspješnosti referenduma.

Vlada je tada bila zadužena da u roku od šest mjeseci donese novi zakon o referendumu, što tadašnja HDZ-ova, a ni nova Kukuriku vlada do sada nisu učinile. Pitanje usklađenosti Zakona o referendumu s Ustavom ponovno je otvoreno u prošlogodišnjem pokušaju ustavnih promjena, koje je Vlada predložila u jeku prigovora iz Bruxellesa zbog Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU, kolokvijalno nazvanog 'lex Perković'.

Kako za ustavne promjene, koje su se u početku odnosile isključivo na nezastarijevanje politički motiviranih ubojstava, nisu osigurali podršku HDZ-a, vladajući su 101 ruku potrebnu za izmjenu Ustava potražili među ostalim oporbenim strankama.

Prijedlog ustavnih promjena tako je proširen idejama stranaka iz oporbe, a na prijedlog Hrvatskih laburista, bilo je predviđeno i propisivanje pragova za donošenje referendumskih odluka.

Predložili su i odredbu po kojoj se na referendumu ne bi moglo odlučivati o ograničavanju ili umanjivanju ljudskih prava, obvezama iz međunarodnih ugovora, donošenju proračuna i poreznom sustavu, nacionalnoj sigurnosti te izboru i imenovanjima koje provodi Sabor.

Prijedlog ustavnih promjena na kraju je 'zapeo' u saborskoj proceduri, nakon što je HDSSB, posljednjeg dana zasjedanja u srpnju 2013., povukao ranije najavljenu podršku.

HDZ: čekamo suvisao prijedlog

Ideju o ponovnom uvođenju pragova za uspješnost referenduma u raspravi o ustavnim promjenama načelno je podržao i HDZ, no bio im je sporan predloženi krug 'zabranjenih' referendumskih pitanja, a na sličnom su stajalištu i danas.

'Kad bi se prihvatio tako široko postavljen krug tema o kojima se ne bi mogao raspisati referendum, ispalo bi da bi se na taj način zabranio i referendum o zaštiti okoliša', rekao je Hini HDZ-ov član saborskog Odbora za Ustav Davorin Mlakar, te napomenuo da, 'što se tiče praga izlaznosti i ostalih pitanja vezanih uz referendum, HDZ nema konačno stajalište'.

Mlakar je suglasan da je nužno što prije urediti referendumska pravila, kako bi se onemogućilo da se neke inicijative 'dovedu do apsurda', no najave koje su tijekom ljeta dolazile iz redova SDP-a ne smatra ozbiljnim prijedlozima. 'HDZ će se priključiti raspravi o tim pitanjima u trenutku kada se u proceduri pojavi ozbiljan prijedlog. Ako Vlada misli rješavati pitanje referenduma, treba ponuditi suvisao prijedlog, a sve ovo su samo nagađanja', poručio je Mlakar.

U proceduri inicijativa o 'outsourcingu', najavljene još tri

Na krilima prvoga narodnog referenduma, kojim je, na inicijativu udruge 'U ime obitelji', u prosincu prošle godine u Ustav unesena definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene, Hrvatsku su preplavile nove referendumske inicijative.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara tako je prikupio i Saboru uručio više od 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma na kojem bi građani odgovorili jesu li za to da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma nacionalne manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine najmanje polovicu, umjesto sadašnje trećine stanovništva.

Taj je referendum 'stopirao' Ustavni sud, koji je u kolovozu zaključio da bi takvo referendumsko pitanje bilo protuustavno. Polovicom srpnja, u Sabor je stiglo novih 612.000 potpisa, prikupljenih u inicijativi kojom 17 sindikata traži raspisivanje referenduma na kojem bi građani odlučili o donošenju zakona kojim bi se u potpunosti zabranilo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnim službama.

Prikupljanje potpisa najavio je i Nezavisni cestarski sindikat, koji referendumom želi blokirati najavljenu monetizaciju autocesta, a Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) najavljuje referendumsku inicijativu o raspuštanju Sabora i izboru 'vlade nacionalnog spasa'.

'U ime obitelji' ponovno u središtu pozornosti

Među najavljenim inicijativama, najveću je pozornost privukla nova inicijativa udruge 'U ime obitelji', koja predlaže još jednu referendumsku dopunu Ustava, a ovoga puta ideja je da se Ustavom promijeni izborni sustav.

Ustavom bi se, tako, među ostalim, uvelo preferencijalno glasovanje i na parlamentarnim izborima, izborne jedinice ne bi smjele dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija, zabranile bi se predizborne koalicije, a izborni prag spustio na tri posto.

Iako ističu kako su otvorene za raspravu o izbornom sustavu, dvije najveće stranke usprotivile su se ideji da se izborni sustav uredi na referendumu, ističući kako se tom pitanju ne smije pristupati parcijalno, nego sustavno i dugoročno.

Mlakar upozorava i da je predloženo referendumsko pitanje koje sadrži niz članaka preširoko i nerazumljivo te da birači na njega neće moći jednoznačno odgovoriti. Drži da bi referendumska pitanja trebala biti kratka, kako bi se na njih moglo odgovoriti jednostavnim 'da' ili 'ne', te da referendum 'ne bi trebao imati političku pozadinu, nego bi se trebao koristiti isključivo kada postoji suglasje stranaka da na referendumu testiraju volju naroda vezano uz određeno pitanje'.