Vlatko Cvrtila ustvrdio je da je hibridno ratovanje puno kompleksniji koncept od hibridnog djelovanja - širenja dezinformacija i lažnih vijesti preko medija s određenim ciljevima.

'Ciljevi su uvijek strateški. Ako netko djeluje na taktičkoj razini unutar države, onda ne možemo govoriti o hibridnom djelovanju, ali ako se postižu strateški ciljevi, koji naravno mogu biti politički, ciljevi utjecaja ili preusmjeravanja političkih procesa, onda možemo govoriti o hibridnom djelovanju', pojasnio je Cvrtila, dodajući da će toga biti i ubuduće, jer medijski kontekst tehnologije i procesi koji su doveli do nepovjerenja u mogućnosti države da kontrolira ekonomske i političke procese stvara dobru atmosferu za lako sijanje dezinformacija.  

Upitan zašto političari u zadnjih mjesec dana koriste termin 'hibridni rat', Krešimir Macan odgovorio je da oni to čine zato što je to 'malo pomodno', ali je realnost da se time bavi i Europska unija.  

'Najviše se priča o ruskom ismijavanju NATO-a. Oni su razvili mrežu po svuda. Po Hrvatskoj ih nema, ali već po BiH i Srbiji ima, tamo imate portale Sputnik. Financira se izravno iz Rusije i njima je interes plasirati poluinformacije ili laži. S tim se svi moramo nositi', rekao je Macan. 

Kao primjer lažne vijesti, naveo je raniju informaciju iz medija prema kojoj je Agrokor bio dužan šest milijardi kuna državi. 'Jedino što je Agrokor uredno plaćao su bile obveze prema državi, maksimalno koliko je mogao, baš zato da ga ne bi mogli prozivati za išta drugo', kazao je Macan.

Marinko Ogorec objašnjava da se stvaranjem nesigurnosti mogu ostvariti neki interesi, što inače ne bi bilo moguće. U kontekstu Agrokora, zapitao je kako to da je Rusija u razmjerno malu državu kao što je to Hrvatska poslala jednog od vrhunskih diplomata za veleposlanika.

'Očito je da veleposlanik itekako dobro odrađuje svoj dio posla', primijetio je Ogorec. 

'Ovo jest prostor natjecanja velikih sila, Rusije i SAD-a, pa i nekih manjih europskih sila... Utjecaji se danas više ne realiziraju vojnim sredstvima, negu u području kulture, medija, ekonomije', rekao je Cvrtila. 

Robert Kopal dao je nekoliko definicija hibridnog rata. Po jednima, to je korištenje propagande, dezinformacija, hakerskih napada i informacijskog ratovanja da bi se ostvario neki politički, ekonomski ili drugi cilj. Po drugima to je osmišljen, nadziran i centraliziran skup aktivnosti, otvoren ili prikriven, s kombinacijom vojnog i nevojnog djelovanja. Treća definicija je da je to kombinacija specijalnog rata i korištenja interneta, prenosi HRT. 

Spomenuo je da se teorije zavjere brže razvijaju na društvenim mrežama, kao i da se šire puno brže i traju dulje od znanstvenih vijesti.

Postoje dva mehanizma koji olakšavaju hibridno djelovanje u Hrvatskoj – jedno je samoispunjavajuće proročanstvo, a drugi je ekspertna pristranost. Isto tako, Kopal je istaknuo da treba osvještavati i educirati građane o ovim opasnostima, jačati timove za strateško komuniciranje, te kvalitetnije komunicirati politike EU-a.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje.